Ramsko jezero je umjetno jezero nastalo 1968. godine. Korito rijeke Rame je pregrađeno u svom gornjem toku ispod sela Mluše branom od kamenog nabačaja sa uzvodnim betonskim ekranom.
Visina brane je 100 m. Širina brane u temeljnoj spojnici je 305 m. Ramsko jezero je danas prava ljepotica . Dubina jezera je od 70. do 100. m uz branu. Duljina od brane do Varvare je 7,5 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29 km. Otok Šćit spojen nasipom na poseban način uljepšava ovo jezero svojim izgledom i sadržajem. Dva manja otočića, Umac i Škarine, dodatno razbijaju jednoličnost površine vode i uljepšavaju ambijent. Jezero je polukružnog oblika, s mnogo zaljeva.
Blagi pad obala jezero čini pristupačnim gotovo sa svih strana. Najveća dubina jezera je oko 95 m. Jezero se nalazi na nekadašnjim obradivim površinama, njivama i livadama sa dosta ilovače i zato su mu obale blatnjave zbog oscilacije površine jezera. Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebno u popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i zamute je. Inače jezero je još uvijek čisto i bistro s vodom svijetlozelene boje.
U proljeće kada se otapaju velike količine snijega jezero se napuni, ali zbog pražnjenja akumulacije za proizvodnju električne energije brzo se troši tako da je ljeti rijetko kad puno. Redovit dotok vode dolazi sa izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora. Izvor Rame je ispod površine jezera i ne može se vidjeti dok Buk i Krupić u proljeće izviru. Rama na izvoru je dosta hladna, svega 7,5 C, ali se površina jezera dovoljno zagrije za kupače kojih je sve više kad je jezero pristupačno i puno. Zimi ponekad neki dijelovi jezera zalede.
U jezeru ima kalifornijske i potočne pastrmke, jezerske zlatovčice, smuđa, šarana, klena, babuške. Na jezeru se vidi veoma mali broj plovila, jer se zbog oscilacija jezera gotovo svakodnevno treba pratiti opadanje ili rast jezerske kote kako se čamac ne bi potopio ili ostao na kopnu.
Cestovna komunikacija do Ramskog jezera postoji iz Prozora asfaltnom cestom, iz Tomislavgrada, Livna i Splita novom asfaltnom trasom otvorenom za promet 2006. godine, a iz Posušja preko Blidinja, Kedžare i Orašca.