Novija povijest širokobriješkoga kraja i Hercegovine usko je vezana uz osnivanje i gradnju Franjevačkoga samostana na Širokom Brijegu 1846.godine. Nakon što je Sveta Stolica dekretom odobrila osnivanje samostana 6.veljače 1844.godine, zemljište za njegovu gradnju kupljeno je od privatnoga vlasnika 1845.godine. Kamen temeljac za gradnju samostana postavljen je 23.srpnja 1846.godine, čime je Široki Brijeg postao ne samo središte franjevaca, nego i cjelokupnog vjerskog, kulturnog i prosvjetnog života u Hercegovini. Tada su postavljeni i temelji crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu.
Samostan od svojih početaka, pa sve do danas, utječe na duhovni, civilizacijski i kulturni život zajednice u Širokom Brijegu i šire.
Samostan je u 19. i 20.stoljeću osnovao i vodio pučku školu (1867.), apoteku, dućane, vodenicu (1868.), stolarsku radionicu; sagradio je kameni most na Ugrovači (1868.), gimnazijsku zgradu (1924 – 1931.), đački dom (1929 – 1932.), hidroelektranu (1934.), osnovao je muzej s arheološkom, numizmatičkom, etnografskom, geološko- biološkom i brojnim drugim zbirkama.
Kao kruna samostanskih nastojanja da pomognu životu svoje zajednice može se uzeti kamena romanička bazilika s dva zvonika, kojoj su temelji postavljeni 1905.godine, a pokrivena je 1911.godine.
U sklopu samostana nalazi se i Samostanska riznica i Biblia pauperum (prošlost kraja i samostana u slikama i kartografskim prikazima).
Zanimljiva je i Franjevačka galerija Široki Brijeg koja je s radom počela 25.srpnja 1990.godine. Galerija nudi za vidjeti preko 1500 umjetnina, slike starih majstora (17.- 19.stoljeće), preko klasika i majstora hrvatske moderne, pa sve do slika i skulptura suvremena likovnoga izraza. Često se u galeriji održavaju i predavanja profesora Akademije likovnih umjetnosti, koja je s radom u Širokom Brijegu počela od 1996.godine.