Sve je više informacija i dokaza da su u napadu na rusko remontno brodogradilište u Sevastopolju korišteni britansko-francuski krstareći projektili Storm Shadow/SCALP zajedno s američkim projektilom za elektronsko djelovanje ADM-160 MALD-om. Međutim, kako tvrde proukrajinski izvori, napad je bio poprilično složen.
Operacija krenula napadom besposadnih plovila. To je bio tek početak ruskih problema. Cijela je operacija započela napadom tri besposadna plovila na brodove koji patroliraju ispred Sevastopolja. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su sva tri ukrajinska plovila uništena. Ukrajinski izvori tvrde da je jedno plovilo pogodilo patrolni čamac KS-701 Tunec i uništilo ga.
To je bio tek početak ruskih problema. Istovremeno s napadom besposadnih plovila Ukrajinci su lansirali, po ruskim tvrdnjama, deset projektila 5V21/5V28/5V28V. Ti su projektili nekad korišteni unutar sustava protuzračne obrane S-200 (NATO oznake SA-5 Gammon).
No kako je cijeli sustav zastario, a ukrajinska protuzračna obrana je dobila puno naprednije zapadne PZO sustave, Ukrajinci su projektile 5V21/5V28/5V28V prenamijenili u balističke s dometom od čak 600 kilometara. Problem je što su u toj namjeni ovi projektili nedovoljno precizni da bi pogodili tzv. “točkasti” cilj. Povrh toga, ruska proturaketna obrana ih lako uočava i obara.
Međutim, u ovom napadu projektili 5V21/5V28/5V28V su, ako je vjerovati proukrajinskim izvorima, iskorišteni tek kao mamci da bi ruska protuzračna obrana aktivirala sve sustave obrane razmještene oko Sevastopolja.
Važan udar na protuzračnu obranu
Aktivacijom radara Rusi su otkrili njihove položaje, što je Ukrajincima omogućilo uporabu proturadarskih projektila AGM-88 HARM (High-speed Anti-Radiation Missile). Proukrajinski izvori tvrde da su lansirana najmanje dva HARM-a koji su pogodili radare i onesposobili protuzračnu obranu.
Tek potom Ukrajinci su lansirali tri krstareća projektila Storm Shadow/SCALP. Da bi osigurali nesmetan prolazak projektila do ciljeva, Ukrajinci su uporabili i jedan projektil za ometanje radara ADM-160 MALD (Miniature Air-Launched Decoy). Na taj su način osigurali ometanje preostalih ruskih protuzračnih sustava na kopnu i na brodovima.
Pogođeni podmornica i veliki desantni brod
Krstareći projektili pogodili su podmornicu Rostov na Donu (klase Kilo) i veliki desantni brod Minsk (klase Ropuša). Satelitske snimke, ali i snimke napada te ogromnog požara koji je nakon toga uslijedio, pokazuju da su oba plovila trajno onesposobljena. Minsk je, uslijed snage eksplozije, skliznuo s blokova kobilice i naslonio se desnim bokom na oltare suhog doka. Na oba plovila vidljivi su tragovi ogromnih požara.