Večeras u Narodnom univerzitetu Konjic govorit će se o susretu Zuke Džumhura i Ive Andrića u “Teatar baštine”, kroz predstavljanje djela “Andrićev skriveni teatar”, a povodom 103. godišnjice od rođenja putopisca Zulfikara Zuke Džumhura.
Manifestacija u produkciji Narodnog univerziteta Konjic “Teatar baština ‘23”, je počela, 21. 09.2023. u Rodnoj kući Zuke Džumhura, gdje je održana likovna radionica “Putem Zukinih karikatura” za učenike likovne sekcije “Druge osnovne škole Konjic”, pod mentorstvom učiteljice Asje Alikadić.
Voditelji radionica su bili kustosi Muhamed Krnjić i Dino Džumhur. U okviru repertoara manifestacije posjetiocima je omogućeno da na dan Zukinog rođenja posjete 24. 09. 2023. Rodnu kuću Zuke Džumhura, kada je bio organizovan “Dan otvorenih vrata”, a hommage našem naznačajnijem putopiscu će biti završen promocijom knjige “Andrićev skriveni teatar“, koja će biti organizirana u Bosanskoj sobi NU Konjic 25. 09.2020.
Nakon 103 godine od rođenja Džumhura, opet će se na neki način, družiti ova dva velikana i to zahvaljujući dramskom piscu, dramaturgu i profesoru na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Almiru Bašoviću.
Ova knjiga se, kako navodi autor, bavi prepoznavanjem elemenata skrivenog tetara u Anrićevoj prozi, te razbijanju mita da Andrić nije volio pozorište. “Ima taj mit da Andrić nije volio pozorište, on zapravo nije volio postvake svoje proze, dakle dramatizacije i adaptacije, gledati na pozorišnim scenama. Bio jako dobar poznavalac i teatarskih i dramskih formi i moja teza jeste da je upravo od njegovih ranih pripovjetki, preko romana ‘Na Drini ćuprija’, sve do posljednjeg romana koji je objavio ‘Prokleta avlija’, on insistirao svjesno ili nesvjesno na uvođenju elemenata pozorišta i drame u svoju pripovjedačku prozu.” navodi autor.
“Andrić je bio prevelik pisac, da bi mu ideologija bila važnija od književnosti”, kazao je Bašović, a upravo dominantno ideološki pristupi tumačenju Andrića i njegovog književnog djela za autora su bili poseban izazov.
“Svjedoci smo da idelogija, reducira sve čega se dotakne, od historije preko kulture – sve svodi na jedno. Andrićevo književno djelo kao i sva velika književna djela ne mogu se reducirati jer ona su komplicirana onako kako je stvarnost komplicirana i tom smislu bio je izazov, jer ne možete da ne čujete i ne vidite na šta se sve danas Andrić svodi, ali također ne može pristati na to da se bavite raspravama sa ljudima koji u Anrićevom djelu kao i svijetu, vide ono što nose u sebi, a to su nažalost ideloške konstrukcije”, dodao je.
Elementima drame u Andrićevoj pripovjedačkoj tehnici, Bašović se bavio još 2011. godine, a ova knjiga čije je pisanje dugo trajalo svojevrsni je dug Ivi Andriću.
“Ja samo nekako odrastao u kulturnoj sredini u kojoj su se ljudi dijelili na ‘Krležiance’ i ‘Andriće’. U nekim svojim tekstovim, a prije svega u knjigama ‘Maske dramskog subjekta’ i ‘Kalemi i biljezi’ bavio sam se Krležom, tako da je ovo na izvjestan način bio moj dug drugom velikom autoru koji me kao čitaoca formirao, a to je Ivo Anrić. Iz tog razloga pisanje je dugo trajalo, jer ono što su naše najintimnije teme koje nas ponekad i bole nije lako dovesti do nekog objektivnog plana, a ja u svemu što pišem pokušavam da tu neku ličnu dimenziju i subjektivnost dovedem u pitanje, da pokušam dostići jedan lijepi nivo kombinacije unutrašnjeg i vanjskog”, kazao je.
Bašović posebnu zahvalnost iskazuje izdavaču University press te direktoru ove kuće Draganu Markoviću i urednici akademkinji Marini-Katnić Bakaršić. Promocije knjige “Andrićev skriveni tetar” održane su u Sarajevu, Tuzli i Podgorici, a u ponedjeljak 25. septembra u Konjicu će govoriti Prof. dr. Dijana Hadžizukić i Prof.dr. Naser Šečerović.
Promociju moderira Memnuna Džajić. Manifestacija “Teatar baština”, u organizaciji NU Konjic, zahvaljujući kontinuiranoj podršci Fondacija za muzičke, scwnake i likocne umjetnosti u Sarajevu, “donosi”, do kraja decembra 2023.godine repertoar ratličitim umjetničkim sadržajima s akcentom na teatarsku umjetnost.