Kao i obično, slijepi 71-godišnjak Erik Viiri sjedio je te večeri u lokalnom pubu u Sandvikenu, oko 190 kilometara sjeverno od Stockholma. Bio je stalan gost, vlasnik puba kaže da je bio prijatelj, gotovo poput člana obitelji. Hicima iz pištolja usmrtio ga je napadač koji je zapravo gađao i također pogodio drugog gosta, pripadnika kriminalnog podzemlja. Erik je bio slučajna i potpuno nevina žrtva.
Nekoliko dana kasnije, 25-godišnji Mogos Amanuel Tesfemariam krenuo je u Uppsali na posao u obližnji dom za starije u nemoćne osobe kad je pogođen u stubištu svoje zgrade. Ubijen je pogreškom, samo zato što živi na istoj adresi kao prava meta, rođak Rawe Majida, vođe kriminalnog klana Foxtrot iz Stockholma koji se već duže vrijeme skriva u Turskoj.
Od početka rujna u široj okolici Stockholma gotovo da nema noći bez eksplozija i pucnjava u kojima uglavnom stradaju pripadnici organiziranog kriminala ili članovi njihovih obitelji koji su izloženi bezobzirnoj osveti suparničkih bandi, ali u posljednje vrijeme sve češće i slučajni prolaznici ili gosti poput Viirija i Tesfemariama.
Samo u rujnu poginulo 11 ljudi
U noći sa srijede na četvrtak na širem području Stockholma smrtno su stradale čak tri osobe, dvije u pucnjavama i jedna u eksploziji. Prema policijskim izvještajima, ova potonja nije imala nikakve veze s organiziranim kriminalnom nego se jednostavno našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Naime, podmetnute improvizirane bombe obično su namijenjene zastrašivanju suparnika u njihovim domovima, a egzekucije se u pravilu provode vatrenim oružjem na otvorenom.
Samo tijekom rujna u okolici glavnog grada Švedske od vatrenog oružja i eksplozija smrtno je stradalo 11 osoba, što ovaj mjesec čini najsmrtonosnijim od prosinca 2019. godine. Nasilje je posljedica obračuna unutar klana Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog nekadašnjeg prvog suradnika Ismaila Abdoa.
“Policija će nastaviti činiti sve da se ovakvi događaji s katastrofalnim posljedicama spriječe. Mnogi nasilni napadi usmjereni su na rodbinu pripadnika kriminalnih mreža. Nemoguće ih je sve pratiti. Znamo da su neki ljudi otišli na sigurno na nove adrese. U Uppsali smo mobilizirali dodatne resurse, jer situacija je vrlo napeta”, rekla je za švedsku nacionalnu televiziju policijska glasnogovornica Magnus Jansson Klarin.
Istodobno je norveška policija objavila da su se Foxtrot i drugi švedski klanovi učvrstili i u norveškim gradovima. Postoji bojazan da će se val nasilja proširiti i na Norvešku, u kojoj su prošle godine samo četiri osobe smrtno stradale u ovakvim obračunima, nasuprot 63 u Švedskoj. Zato se norveška ministrica pravosuđa Emilie Enger Mehl prije nekoliko dana sastala sa svojim švedskim kolegom i pritom izjavila: “Foxtrot se već etablirao i kod nas. Najvažnije što sada možemo učiniti je spriječiti eskalaciju, kako kriminalne mreže ne bi dobile veće uporište u Norveškoj”.
Na pitanje zašto je nasilje unutar organiziranog kriminala tako eskaliralo, i Mehl i njen švedski pandan Gunnar Strömmer jasno ukazuju na intenzivnu imigraciju i manjkavu integraciju u Švedskoj.
“Odgovornost za zločin je prije svega na zločincima. Velik dio onoga što sada radimo trebalo je napraviti davno, ali mi kasnimo deset godina za, primjerice, danskim scenarijem. Ipak, nadu nam daje to što su druge zemlje uspjele preokrenuti ovakav trend”, rekao je ministar Strömmer.
Mahom tinejdžeri
Činjenica je da su švedski građani rođeni u inozemstvu odgovorni za 25 posto svih prijavljenih kaznenih djela, što otprilike odgovara njihovu udjelu u ukupnoj populaciji. Isto tako, razlika u stopi kriminaliteta kod rođenih u Švedskoj (0.9% ukupnog broja) i u inozemstvu (1.6%) nije tako drastična.
Međutim, kad je riječ o pripadnosti kriminalnim klanovima i sudjelovanju u smrtonosnom nasilju, pucnjavama i eksplozijama, oko 80 posto počinitelja i žrtava su švedski građani rođeni u inozemstvu ili osobe rođene u Švedskoj od roditelja stranaca. I mahom se radi o tinejdžerima; policija se bavi 13-godišnjacima koji nose oružje. S druge, pak, strane bilo bi površno i uglavnom pogrešno uprijeti prstom samo u bliskoistočne imigrante koji su u Švedsku došli nakon početka Arapskog proljeća 2011. godine.
“Imamo naivno društvo i naivne zakone”, rekla je za Dagens Nyhter iskusna policajka Carin Götblad, koja radi u Nacionalnom operativnom centru policije. Još 2005. godine Götblad i njeni kolege upozoravali su švedske političare da u predgrađima velikih gradova jačanju kriminalne bande.
Samo tri godine kasnije, posebna analiza švedske vlade zaključila je da “organizirani kriminal predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti”.
“Gledala sam tih godina mnoge mlade momke u predgrađima kako se besposleno motaju okolo. Nisu završili osnovnu školu, nisu krenuli u gimnaziju, nisu imali posao, niti su smisleno provodili slobodno vrijeme”, objasnila je Götblad genezu današnje situacije.
Dok su njihovi roditelji radili slabo plaćene poslove i trudili se pronaći svoje mjesto u švedskom društvu, ovi mladi ljudi bili su prepušteni ulici i kriminalnim klanovima koji su ih impresionirali brzim autima, lako zarađenim novcem i prilikama da svoj ego i muškost dokazuju pucajući po konkurentima.
Socioekonomski, a ne demografski ili etnički problem
Političari su uglavnom olako shvaćali ovakva upozorenja i nerado izdvajali resurse kako bi podigli edukacijski, pedagoški i životni standard u predgrađima. Zato je danas okolica Stockholma rasadnik kadrova za organizirani kriminal. Čini se da Rawi Majidu i njegovim suradnicima nije poseban problem nagovoriti tinejdžere da za nagradu od 10.000 eura ubiju lidera suparničkog klana. Upravo to dogodilo se u kolovozu prošle godine u trgovačkom centru u Malmöu, kada je jedan 15-godišnjak usmrtio 31-godišnjeg muškarca otprije poznatog policiji.
Možda je baš Malmö najbolji pokazatelj da nasilje koje dolazi iz kriminalnog podzemlja ponajprije socioekonomski, a ne demografski ili etnički problem. Malmö je svojedobno bio središte organiziranog kriminala, što se često tumačilo činjenicom da je čak 35 posto gradske populacije rođeno u inozemstvu. Međutim, suradnjom policije i drugih gradskih službi stopa kriminaliteta drastično je pala u posljednjih nekoliko godina. Tako je još 2017. godine u Malmöu zabilježeno čak 58 eksplozija podmetnutih bombi, a tijekom ove godine samo sedam.
Zanimljivo je da su i Göteborg i Malmö, drugi i treći grad po veličini u Švedskoj, ostali pošteđeni rata klanova koji bijesni u Stockholmu. U širem području Göteborga ove su godine samo tri osobe ubijene vatrenim oružjem, a u Stockholmu čak 23.
Naravno, izostanak nasilja na ulicama može značiti da organiziranog kriminala jednostavno nema, što je u velikim europskim gradovima rijetkost, ali i da se klanovi dobro slažu i nesmetano djeluju, odnosno da policija ne radi svoj posao.
Premijer poziva vojsku u pomoć
Reagirajući na rujanski val nasilja na stockholmskom području, u četvrtak navečer naciji se obratio i švedski premijer Ulf Kristersson:
“Moramo se suprotstaviti bandama i moramo ih pobijediti. Privest ćemo ih pravdi. Ako su švedski državljani, bit će osuđeni i zatvoreni na vrlo duge kazne. Ako su strani državljani, moraju biti deportirani”.
Kako bi javnosti pokazao da nešto poduzima i situaciju shvaća ozbiljno, Kristersson je najavio sastanak sa šefom švedske policije i vrhovnim zapovjednikom švedskih oružanih snaga. Namjera mu je ispitati kako oružane snage mogu pomoći policiji u borbi protiv kriminalnih klanova.
Švedska policija nada se da će proširene ovlasti od 1. listopada olakšati praćenje kriminalnih klanova. Naime, dosad je samo Posebna policija koja brine o nacionalnoj sigurnosti mogla prisluškivati i elektronski nadzirati osumnjičenike, a sada će takve mjere provoditi sve policijske uprave.
Bez obzira na sve mjere i ovlasti policije, nema sumnje da je pred Švedskom dugotrajna i mukotrpna borba za razbijanje kriminalnih mreža. I to ne zbog neke tvrdokornosti, moći i bezobzirnosti kriminalaca, nego zbog goleme i nezasitne potražnje za narkoticima na švedskom tržištu. Ili kako se nedavno netko grubo našalio u komentarima na tekst u Aftonbladetu:
“Dobro, ali ako iskorijenimo Majidovu bandu, od koga ćemo onda kupovati drogu?”.
(Index.hr)