Ah, tako sam umoran!
Mislim da ću malo odspavati. Samo par redaka pročitati i onda zadrijemati. Prekrasno!
Studija: popodnevno spavanje može povećati volumen mozga
Moj drijemež je očito stvarno dobra ideja. Znanstvenici su utvrdili kauzalni odnos između redovitog popodnevnog spavanja i usporenog smanjivanja volumena mozga u starosti, objavio je stručni časopis Sleep Health.
Super! Dakle, redovito podnevno spavanje je prema znanstvenoj studiji dugoročno dobro za mozak, jer veći volumen mozga smanjuje rizik od obolijevanja od demencije i drugih bolesti.
Iznenada sam opet posve budan.
Znanstvenici sa Sveučilišta Republike Urugvaj i University College London analizirali su podatke 378.932 osoba iz britanske biobanke u dobi od 40 do 69 godina. I utvrdili da čak postoji genetska predodređenost za sklonost popodnevnom spavanju.
Po mišljenju medicinskih stručnjaka za probleme spavanja iz opće bolnice u Massachusettsu, postoje tri grupe ljudi za koje je drijemanje tijekom dana posebno važno: ljudi koji vrlo rano ustaju, oni koji pate od nesanice ili oni kojima je zbog genetske predodređenosti jednostavno potrebno više sna.
Dakle, možda je stvar genetike to što bih radije spavao unatoč tome što je vani lijepo vrijeme.
Povećava li podnevni san kognitivne sposobnosti?
Nije poznato povećava li popodnevno spavanje intelektualne sposobnosti. Znanstvenici iz Michigana nisu uspjeli utvrditi posebnu korist za kognitivne sposobnosti. Ni studija iz Urugvaja nije donijela dokaze za poboljšanje učinka kod vremena potrebnog za reakciju i vizualnu obradu.
Listam dalje i pronalazim iznenađujuće brojne znanstvene studije o spavanju tijekom dana. Jedna kineska studija tvrdi da drijemež poboljšava kognitivne sposobnosti kod starijih osoba.
I dok je podnevno spavanje u mnogim zapadnim zemljama uglavnom nepoželjno, u zemljama poput Japana, Kine i Španjolske je siesta šire prihvaćena.
„U Kini je vrijeme za kraći podnevni san integrirano u raspored za mnoge odrasle na radnim mjestima i učenike u školama”, piše Xiaopeng Ji sa Sveučilišta Delaware.
Dakle, ništa ne govori protiv drijemeža. Ili?
Visoki tlak i moždani udar zbog podnevnog spavanja?
Oh, doživljavam mali šok kada čitam stručni časopis Hypertension. Popodnevni san kao rizik?
I opet jedna studija iz Kine. Ona je pokazala na temelju podataka iz Velike Britanije da je češći ili redoviti podnevni san bio povezan s 12 posto većim rizikom za nastanak visokog krvnog tlaka i 24 posto većim rizikom za moždani udar – u usporedbi s ljudima koji ne spavaju preko dana. To zvuči uznemirujuće.
Ali, samo trenutak! Među ispitanicima je bio veliki udio muškaraca (koji često baš ne brinu o svom zdravlju), kao i osoba s niskim stupnjem obrazovanja i malim primanjima, osoba koje puše, svakodnevno konzumiraju alkohol, pate od nesanice i aktivnije su noću.
I visoki krvni tlak i izražena pretilost mogu dovesti do nadprosječnog umora. Drijemež se također dovodi u vezu s pretilošću, ali podnevno spavanje ne mora biti krivo za loše zdravlje. Tog je mišljenja i znanstvenik Michael Grandner sa Sveučilišta u Arizoni. On kaže da preko dana često spavaju oni koji noću pate od nesanice.
„Loš san noću često ide zajedno s lošijim zdravljem, a popodnevno drijemanje nije dovoljno da bi se to nadoknadilo.”
Savršen podnevni san
Prema jednoj švicarskoj studiji, povremeno drijemanje tijekom dana je dobro za srce. Dakle, jednom do dva puta tjedno, a ne svaki dan. Studija je pokazala da povremeni kratki san znatno smanjuje rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, ali da to ne vrijedi i za svakodnevni podnevni san, pojasnio je Hans-Joachim Trappe iz klinike Marien Hospital Herne/Sveučilišna klinika Sveučilišta Ruhr Bochum.
I dok mi se polako sklapaju oči, sažimam još jednom što sam doznao: povremeno drijemanje tijekom dana je dobro za mozak i srce. Pri tome je dovoljno 20 do 30 minuta laganog sna da nakon toga ne bih bio još umorniji. Ako noću ne mogu spavati, onda se bolje odreći popodnevnog sna.
Ok, shvatio sam. A ako prije podnevnog spavanja nešto čitam, onda… bolje… nešto… laganije… zzz zzz…