Godinama čekani zakon o gasu na nivou države sada je na stolu. Prijedlog je inicirao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. Usvojen je preglasavanjem – bez glasa Željke Cvijanović i uz najavu pokretanja vitalnog nacionalnog interesa. Shodno tome, sudbina zakona je već na prvom koraku neizvjesna. Nakon Predsjedništva BiH, zakon mora proći parlamentarnu proceduru, gdje već sad nema podrške predstavnika RS sa SNSD-om na čelu.
U zvaničnu proceduru, zakon o gasu BiH upućen je u septembru – i to prvi put od Dejtonskog sporazuma. Zakonom se predlaže uređenje sektora prirodnog gasa u BiH na cjelovit način.
“Transportom gasa kroz dva entiteta ispunjena je osnovna pretpostavka da gas bude reguliran na nivou države. Tu se ne radi o prenosu nadležnosti – naprotiv, to je ispunjenje ustavne obaveze i to njen najbitniji dio, međuentitetski transport”, kazao je Bećirović.
Bećirović podsjeća da na državnom nivou nije slučajno formiran Elektroprijenos BiH i regulator za električnu energiju te da se oblast energetike mora prvo normirati na nivou države. Usvajanje zakona jeste pozitivan korak i riješio bi mnoge probleme u Bosni i Hercegovini, a do stupanja na snagu mnogo je prepreka, smatraju stručnjaci.
“Pozitivno je da donosimo zakone, pogotovo ako će ujediniti tržište, a prirodni gas je umrežena energija. Međutim, pitanje je da li je on usaglašen i da li će biti prihvaćen sa svih strana. Figurativno rečeno, da li dobro pripremljena mlada ima mladoženju i da li će prihvatiti da se ona uda – a bojim se da to nije dogovoreno. U prenesom značenju, pitanje je da li će predstavnici iz entiteta RS prihvatiti ovaj prijedlog zakona i usvojiti ga na državnom nivou”, objašnjava Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku i klimatske promjene.
Predsjednik Komiteta CIGRE BiH Edhem Bičakčić smatra da rješava jedn od glavnih kočnica BiH prema Energetskoj zajednici:
“Omogućava daljnju tranziciju energetskog sektora, posebno gasa, koji je bio u zaostatku u odnosu na elektroenengetski sektor. Sada je on ujedančen i možemo ići dalje, ali još mnogo posla na putu tranzicije nam predstoji”.
Reakcije na usvajanje ovog zakona stižu. Ova odluka usvojena je preglasavanjem, a članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je kako nije postojala mogućnost da bude pokrenut veto na ovu, kako kaže, spornu tačku jer se ne radi o pitanju vanjske politike, ali da će uz pomoć i podršku koju očekuje od Narodne skupštine RS-a riješiti situaciju preglasavanja i pokrenuti vitalni entiteski interes. Dodaje kako ni Bećirović ni bilo ko drugi ne može predstavljati cijelu BiH:
“Ići ću u Narodnu skupštinu vjerovatno negdje oko 20. oktobra, znajući kakvi su rokovi za pokretanje procedure. Očekujem od Narodne skupštine Republike Srpske da stane uz ono što je odluka srpskog člana Predsjedništva BiH u situacijama kada smo preglasani. Predsjedništvo BiH pokazuje upornu tendenciju da se određene stvari donose preglasavanjem. Jednom će naučiti tu lekciju, za sada je dovoljno da idemo na NSRS”.
A svaka nova blokada u ovom trenutku, smatra Harbaš, vodi nas u sve veću dubiozu sa ogromnim posljedicama:
“Sigurno i firme iz Federacije i iz RS-a itekako sarađuju, razmjenjuju dobra i robu – i opstaju na taj način. Ako ovo budemo prolongirali, bojim se da bi prirodni gas mogao biti prošlost i da neće biti više mehanizama i finansijske atraktivnosti za njegov razvoj i upotrebu”.
Neizvjesno je hoće li zakon dobiti podršku Parlamentarne skupštine BiH. Ma koliko značajan bio, ako je suditi prema trenutnoj situaciji u zemlji, zakon, i ne samo ovaj, osuđen je na propast, zbog blokade državne zakonodavne i izvršne vlasti.