U prvoj polovini 2023. godine u Ukrajini je rođeno oko 93.500 djece, što je 28 posto manje nego u istom razdoblju u predratnoj 2021.. Međutim, trend pada nataliteta primjetan je već čitavo desetljeće. Odlazak ženskog dijela stanovništva u inozemstvo i sigurnosni rizici povezani s ruskom invazijom na Ukrajinu dramatično pogoršavaju situaciju.
Prema najpesimističnijim prognozama, pad nataliteta, zajedno s prekomjernom smrtnošću i migracijama, mogao bi rezultirati smanjenjem stanovništva Ukrajine s trenutnih oko 37, na 26 milijuna u sljedećih deset godina, kaže direktorica Ukrajinskog instituta za demografiju i društvena istraživanja, Ela Libanova.
Ni prije rata stopa nataliteta u Ukrajini nije mogla osigurati stabilan demografski razvoj, kada se na 100 žena trebalo roditi najmanje 210 djece. U 2021. godini, taj broj je iznosio 116, a u 2022. godini broj rođenih je dodatno pao za 25 posto.
Međutim, kako je za DW objasnila znanstvena suradnica Instituta za demografiju i društvena istraživanja Svitlana Aksjonova, to je posljedica pandemije koronavirusa, a ne rata. Samo u 2021. u Ukrajini je potvrđeno 86.000 smrtnih slučajeva od korona-virusa.
„Tada su mnoge obitelji odlučile odložiti potomstvo dok se ne stvori sigurnija epidemiološka situacija”, kaže ova stručnjakinja.
Što je s djecom rođenom u inozemstvu?
U vezi s naglim padom nataliteta, Aksjonova ukazuje na to da se djeca ukrajinskih izbjeglica rođena u inozemstvu ne uzimaju u obzir u statistici za 2022. godinu.
„Prema informacijama koje imamo, ta djeca nisu obuhvaćena ovom statistikom, kao ni djeca rođena na teritorijama koje je okupirala Rusija“, objašnjava ona.
DW je od ukrajinskog Ministarstva pravosuđa htio saznati koliko je ukrajinske djece prošle godine rođeno u inozemstvu, nakon što je počeo rat, ali do sada nije stigao odgovor. U 2023. godini, prema riječima Svitlane Aksjonov, utjecaj rata na natalitet je u Ukrajini postao očitiji. U prvoj polovini godine demografi su zabilježili pad od devet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je bilo i za očekivati s obzirom na rat i opasnosti koje su s njim povezane.
Kako će se stopa nataliteta u Ukrajini razvijati nakon rata, teško je predvidjeti, kaže ova znanstvenica. Prema njenim riječima, demografi su sada razvili oko pedeset različitih scenarija za dalji razvoj situacije, u ovisnosti od tijeka rata i migracijskog ponašanja stanovništva. Kako nadalje kaže, nakon završetka rata ne očekuje se značajan porast broja rođenih.
„Imat ćemo kompenzacijski porast zahvaljujući potomstvu čiji je dolazak za sada odložen, ali taj porast će biti mali“, prognozira ona.
Kao razloge za to, ona navodi posljedice rata, kao što su uništavanje infrastrukture i stambenih objekata, kao i problemi na tržištu rada. Osim toga, očekuje se da će se manje djece rađati zbog ratnih trauma. „Intervjui koje vodim, ali i oni koje vidim u medijima, pokazuju da ljudi sve više vjeruju da je pogrešno donositi djecu na ovaj surov svijet i izlagati ih takvim opasnostima”, pretpostavlja demografkinja.
Više od šest milijuna Ukrajinaca napustilo zemlju
Istodobno, prema njenom mišljenju, migracija igra ključnu ulogu u prognozi budućih stopa nataliteta. Od početka ruske agresije, više od 6,2 milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu, većinom radno sposobne žene i djeca.
„Što duže traje rat, to je veći broj onih koji radije ostaju u inozemstvu. Jedan od razrađenih scenarija predviđa da će u određenim starosnim grupama biti više muškaraca nego žena, jer postoji rizik da se značajan broj ukrajinskih žena više neće vratiti u Ukrajinu”, kaže Aksjonov.
Prema njenim riječima, postoje i drugi faktori kada je u pitanju buduća stopa nataliteta. „Prema sociološkim istraživanjima, prije rata je većina parova je htjelo više od jednog djeteta”, kaže stručnjakinja. Mogu li tu želju i ostvariti, to ovisi i od sigurnosne i ekonomske situacije, uvjeta stanovanja, vjere u budućnost i povjerenja u vladu.”
Može li Ukrajina motivirati svoje građane na povratak?
Dmitro Bojarčuk iz ukrajinskog Centra za društveno-ekonomska istraživanja (CASE), smatra da bi vlada odmah trebala reagirati na smanjenje broja stanovnika i provesti odgovarajuće privredne reforme. Prema njegovom mišljenju, smanjenje radno sposobnog stanovništva stvorit će probleme, posebno za mirovinski sustav.
„Ukrajinske izbjeglice su uvidjele da njihov rad može biti plaćen mnogo bolje od onoga što im se nudi u Ukrajini. Ako se u Ukrajini sve bude brzo razvijalo, onda postoji šansa da se Ukrajinci motiviraju na povratak. Ali ako ne pružimo zanimljive i konkurentske poslove, nećemo moći zadržati ljude u zemlji“, zaključuje Bojarčuk.
(Deutsche Welle)