Povodom dvadesete godišnjice smrti Hivzije Hasandedića sinoć je u Mostaru u organizaciji Udruženja građana “Toprak” održana javna tribina pod naslovom „Čuvar kulturne baštine- Hivzija Hasandedić, život i djelo“.
Na tribini su govorili mr. Šaban Zahirović, muftija u penziji Seid ef. Smajkić i zenički muftija hafiz dr. Mevludin-ef. Dizdarević. Tribinu je moderirao mr. Jasmin Branković. Svi učesnici tribine u svom radnom angažmanu ili naučnom opusu blisko su bili povezani sa Hasandedićem. Izlagači su bili jednoglasni u ocjeni kako je nemoguće pisati o prošlosti Mostara i Hercegovine bez Hivzijinih djela.
„Iako je prošlo dvadeset godina od njegovog preseljenja mi još nismo sigurni gdje ćemo ga situirati. Bio je arhivist, historičar, teolog, etnolog, muzeolog, istraživač,hroničar, prevodilac, historičar književnosti, orjetnalista… Nosio je nepoznato zvanje u društvu, često nezahvalno i podcijenjeno. U potpunosti je ispunio svoju časnu misiju koju je obavljao. Hivzija je velikan koji nas je svojim kolosalnim djelom zadužio da ga se sjećamo“, pored ostalog naglasio je mr. Šaban Zahirović. On je na tribini iznio niz manje poznatih podataka iz njegove biografije i okolnostima koje su pratile njegov rad. Prisjetio se i Hivzijine dobrohotnosti prema svim svojim saradnicima. „Mogu reći samo da mi je žao što se nisam više okoristio od njegovog zvanja. Nažalost bio sam više fokusirana na pravne i normativne poslove u Arhivu gdje smo radili“, kazao je Zahirović.
U svom izlaganju zenički muftija dr. Mevludin-ef. Dizdarević referirao se na neke dijelove iz svoje doktorske disertacije koja je u cijelosti bila posvećena Hasandediću. Podsjetio je na ishodišna naučna usmjerenja rahmetli Hivzije Hasandedića koja je sticao u Gazi Husrev-begovoj medresi i Višoj islamskoj šerijatskoj školi (VIŠT) u Sarajevu, na njegove profesore i kolege koji su pojedinačno, svako u svom domenu ostavili trajne, neizbrisive doprinose u afirmaciji i očuvanju kulturno-historijskog i uopće etničkog identiteta Bošnjaka.
„Hivzija je diplomirao na hadisu pred čuvenim alimom, velikim intelektualnim gorostasom, Ahmed ef. Burekom. Njegovi profesori bili su Hamdija Kreševljaković i Mehmed Handžić“, pored ostalog kazao je muftija Dizdarević.
Uz osvrte na Hivzijin doprinos očuvanju kulturno historijske baštine u Hercegovini i objavljene radove, među kojima su i šest kapitalnih knjiga, muftija Smajkić je iznio manje poznate podatke o priznanjima koja su dodijeljena Hivziji Hasandediću. Među njima su nagrade i priznanja naučnih, političkih,vjerskih, državnih, republičkih i gradskih nivoa. Dobitnik je nagrade 14. februar Grada Mostara, nagrade sarajevske izdavačke kuće „Veselin Masleša“, bosanskohercegovačke nagrade 27.juli, priznanja Islamske zajednice u povodu ulaska u jubilarno 15. islamsko stoljeće (1401.h.g.), ordena zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom dodijeljen ukazom predsjednika SFRJ.
Hivziji Hasandediću Univerzitet „Džemal Bijedić“ je 2001.godine dodijelio titulu počasnog doktora nauka. Osim njega ovo priznanje dobila su još dvojica istaknutih naučnih radnika. Posthumno Hivziji Hasandediću je Mostarsko muftijstvo 2017.g., nakon ustanovljenje, dodijelio nagradu „Fevzi Mostarac“, koju dodjeljuje za doprinos u istraživanju, proučavanju i prezentiranju kulturne baštine Hercegovine i afirmaciju duhovnih, opće-humanističkih i tradicijskih vrijednosti Bošnjaka Hercegovine.
Na kraju tribine predloženo je pokretanje inicijative da se Hivzijinim imenom nazove jedna naučna, obrazovna, kulturna institucija ili nazove jedna od mostarskih ulica.
(Mostarski.ba/Hasan Eminović)