U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Mostar (MIZ) i Univerziteta „Džemal Bijedić“ sinoć je u Centru za kulturu Mostar predstavljena knjiga „Sinan-paša Borovinić-društveni status,porijeklo, politički uspon, početak urbanizacije Mostara“.
Ovo naučno istraživačko djelo rezultat je dugogodišnjih istraživačkih napora prof.dr. Adisa Zilića, prof.dr. Faruka Taslidže, dr. Sedada Bešlije, doc dr. Harisa Derviševića i Ahmeta Kurta.
Direktan povod njenog pisanja bio je prevod Sinan-pašine Vakufname kojeg su uradili arabisti zaposleni u MIZ Mostar. Naime, Ammar-ef. Čopelj, hafiz Jusuf-ef. Bećoja i Enes-ef. Hujdur prije tri godine preveli su njegovu vakufnamu na bosanski jezik i time napravili značajan iskorak u argumentiranju historijskih činjenica o urbanom razvoju Mostara. Prevod vakufname poslužio je kao lajt motiv za širu naučnu valorizaciju biografskih podataka Sinan-paše Borovinića. Profesor Zilić na promociji je kratko prezentirao dijelove svog istraživanja koji se odnose na geneaološke veze Borovinića sa starim bosanskim plemstvom i rodovima.
„Za Sinana možemo reći da je to naš domaći čovjek, naše gore list. Njegov primjer nije usamljen. Naprotiv, radi se o priličito masovnoj pojavi stavljanja istaknutih ličnosti iz bivšeg sistema u osmansku službu, i to na samom početku sultanove vlasti u našoj zemlji. Kako je vrijeme odmicalo ta pojava je bila sve intenzivnija“, kazao je prof. Zilić.
Sinan-pašu Borovinića bosanskohercegovačka historiografija, primijetio je prof. Taslidža, iz poznatih razloga nije prepoznala kao utemeljitelja Mostara, a on je to stvarno bio.
„S ovom knjigom u značajnoj mjeri ispravlja se ta nepravda prema tako velikoj i grandioznoj ličnosti, koju možemo označiti kao osnivača grada Mostara“, rekao je Taslidža.
On je kratko posjetio na najvažnije historijske podatke iz dvije etape karijere Sinan-paše Borovinića; namjesnikovanja u Hercegovini i službi na sultanovom dvoru.
„U prvoj etapi od 1503.-1506.g. Sinan-paša na principima vakufa gradi džamiju na Mejdanu i uz nju hamam. Džamija je postala centar novoformirane prve mostarske mahale. Ta mahala postala je embrion nastanka našega grada, koji se intenzivno nastavlja širiti u narednim decenijama i u pravcu sjevera i u pravcu juga“, istakao je Taslidža.
Govoreći o aspektima arhitektonskih vrijednosti prof. Dervišević je naglasio njenu monumentalnost izraženu u njenim dimenzijama. Prema preciznim historijskim podacima Sinan-pašina džamija je bila najprostranija džamija u Bosni i Hercegovini. Iz činjenici da je uz nju bio izgrađen hamam on je zaključio da je stoga Mostar već tada morao imati i vodovod. Njeno rušenje 1949.g., dodao je, implicira sistemsko rušenje islamskog kulturno-historijskog nasljeđa.
Knjiga je opremljena i ilustrativnim prikazima razvoja Mostara, kako je to figurativno opisao Ahmet Kurt, od prazne ledine pa dalje uz i niz Neretvu. „Mahale su rasle u Mostaru kao grozdovi grožđa na trsu, a snagu su im davali vodotoci Radobolje i Neretve. Knjiga sadrži i spiskove vlasnika kuća iz 1881.g. U Sinan-pašinoj, kao i u ostalim mahalamima imamo višenacionalni sastav stanovništva“, naglasio je Kurt.
Pred promociju kojoj je prisustvovao veliki broj posjetilaca, javnih ličnosti iz političkog, društvenog i akademskog života o značaju knjige i važnosti njenog publiciranja, kratko su, u ime izdavača govorili mr. Džafer Alić, predsjednik MIZ Mostar i prorektorica na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ dr. Azra Špago.
(Mostarski.ba/Hasan Eminović)