Inflacija u našoj zemlji u protekla dva mjeseca je ponovo u porastu što se odrazilo na povećanje cijena. Poskupјеlo je gotovo sve.Prehrambeni artikli i piće su u ovoj godini poskupјеli za 13 posto. Inflacija usporava, ali ne posustaje. Po automatizmu rastu cijene. Nadležni tvrde da se u ovom i narednom mjesecu, odnosno do kraja godine, može očekivati čak i pad inflacije.
ZORA VIDOVIĆ, ministrica financija RS za BHT :
„Prvi put Centralna banka Evrope nije podigla kamatne stope što znači da se ta inflacija zaustavlja. Zaustavlja se rast kamata što je jamo dobro i očekujemo mi u ovoj godini u Republici Srpskoj negdje prosječan na nivou godine prosječan rast inflacije oko 6 posto“.
Da se obuzda inflacija dijelom je doprinio i bankarski sektor u kojem, iako je Euribor od negativne vrijednosti porastao na četiri procenta, nije došlo do značajnijeg rasta kamatnih stopa.
SRĐAN ŠUPUT, ravnatelj Agencije za bankarstvo RS za BHT :
„Kod nas prosječan rast kamatnih stopa u odnosu na period prošle godine kada smo to mjerili je ispod jedan posto što je značajno kada pogledamo banke u Srbiji, Hrvatskoj ili EU gdje je rast kamatnih stopa išao između 3 i 4 posto u odnosu na prošlu godinu“.
Monetarna politika u Bosni i Hercegovini je ograničena u odnosu na druge zemlje. Mi ne možemo ni doštampavati novac, niti ga smanjiti u opticaju. Faktički jedini način na koji naše vlasti mogu ublažiti negativne efekte inflacije je rast plata, penzija i novčana pomoć najugroženijim građanima.
SAŠA GRABOVAC, Udruga ekonomista „SWOT“za BHT :
„Kroz povećanje penzija i stalnom borbom za povećanje najniže plate na neki način da pomognu tim ugroženim kategorijama da prebrode ovu situaciju koja je jako nepovoljna. Pogotovo s aspekta puno većeg rasta cijena hrane i energenata koji puno više utiču na najsiromašnije, U tom smislu je ta pomoć i bila neohodna“.
Iako se veliki broj građana vjerovatno neće složiti brojke su neumitne. Zarade su ipak u većem procentu rasle nego inflacija. Prvi put nakon rata dvije prosječne plate kako tako mogu podmiriti sindikalnu potrošaku korpu koja je oko 2.500 maraka. Međutim postavlja se pitanje kako će realni sektor podnijeti politička obećanja o najnižoj zaradi od hiljadu maraka.
MARKO ĐOGO, dekan Ekonomskog fakulteta UIS-a za BHT :
„Bojim se da neke niskoproduktivne i niskoefikasne privredne djelatnosti ovo neće moći da prežive i da će ta radna mjesta u većoj mjeri biti ugrožena u BiH“.
Inflacija je uvezena, a domaće vlasti čine ono što mogu da je ublaže. Da li se moglo više. Sigurno da jeste.