U Hrvatskoj je, prema posljednjim podacima, potvrđeno više od 660 slučajeva oboljenja od pertussisa ili hripavca, u narodu poznatijeg kao magareći kašalj ili kukurikavac, te su uvedena testiranja na ovu akutnu bolest. Uprkos lošem vremenu, pacijenti su i jučer čekali u redu ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu kako bi se testirali, dok epidemiolozi na terenu nastoje suzbiti naglo širenje ovog oblika infekcije respiratornog sistema.
Nema prijava
Na području BiH za sada su prisutni samo sporadični slučajevi velikog kašlja. U oktobru je u Mostaru od komplikacija izazvanih ovom bolešću preminula dvomjesečna beba.
Prema riječima dr. Aide Pošković-Bajraktarević, specijaliste epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tokom posljednje tri godine nije zabilježen niti jedan potvrđeni slučaj hripavca na području ovog kantona.
– Za sada nemamo prijava, niti u lokalnoj zajednici ima takvih naznaka, ali očekujemo povećan broj u zimskim mjesecima. Pogotovo što su nam stope obuhvata imunizacijom za sve vakcinopreventabilne bolesti niske – kazala nam je Andrea Jurić, direktorica ZJZ Zapadnohercegovačkog kantona.
Loš odziv
Direktorica ZJZ ZHK pojašnjava da posebno zabrinjava loš odziv u procesu obavezne vakcinacije djece.
Upravo vakcinacija je ključna preventivna mjera za hripavac, jednu od najzaraznijih bolesti, karakterističnu po teškim napadima kašlja. Najrizičnija grupa su djeca do sedme godine, ali obolijevaju i odrasli.
Koji su simptomi
Simptomi se javljaju postepeno, počinju kihanjem, a nastavljaju se kašljanjem koje je najintenzivnije noću. Zbog simptoma sličnih prehladi u početku se najčešće ne sumnja na nju, pa pacijent neometano širi infekciju. Komplikacije su različite i česte, a u nekim slučajevima su to prestanak disanja ili apneja, sekundarne infekcije poput upale pluća ili srednjeg uha, zbog naprezanja prilikom kašlja mogu se javiti i krvarenja iz nosa ili kila, a poseban problem je pojava abnormalnosti centralnog nervnog sistema, posebno kod dojenčadi.