Usluge vodosnabdijevanja građanima Bihaća su postale skuplje nakon 12 godina.U nadležnom preduzeću kažu da je to bilo neophodno s obzirom na kontinuirana poskupljenja i cijene održavanja sistema.Građani, naravno, nezadovoljni.Pitaju se čemu poskupljenje, kada vodu ionako moraju prokuvati prije upotrebe za piće.
Na adrese stanovnika Bihaća stigli su oktobarski računi za vodu. Daleko veći nego ranije.Osim što po jednom kubiku utrošene vode sada plaćaju 26 feninga više, uvedeno je i plaćanje fiksne naknade. Građani razočarani. Osobito oni koji primaju minimalne ili prosječne penzije koje ionako nisu dovoljne da pokriju sve troškove.
Za dugo najavljivano i prvo poskupljenje vode u posljednjih 12 godina ruku su podigli aktuelni vijećnici u prvoj polovini septembra.U bihaćkom Vodovodu odgovaraju kako je to bilo neminovno.
AMEL MUSLIĆ, v.d. ravnatelja JP Vodovod Bihać
“Uvedene su nove dvije stavke, fiksna naknada za održavanje vodovodsnog sistema koja iznosi 2.12 KM i naknada za prečišćavanje odvodnih voda. Imamo postrojenje za to od 2017. i od tada do danas naši građani nisu plaćali nikakvu naknadu za to”.
A dok su računi sve veći, poslije svakih obilnijih padavina, građani Bihaća su primorani da prokuhavaju vodu prije upotrebe za piće. I tako sve dok uzorci Zavoda za javno zdravstvo ne pokažu da je voda u potpunosti zdravstveno ispravna.
JASMINA CEPIĆ, načelnica Službe higijene i zdravstvene zaštite ZZJZ USK
“U zadnjem uzorkovanju koje je vršeno 6.11. mikrobiološka analiza je u Žegaru pokazivala fekalno zagađenje, a povišena mutnoća osim na tom mjestu je bila također povišena i na stanici Klokot i Ozimice 2”.
ELVEDIN SEDIĆ, gradonačelnik Bihaća
“Trebamo govoriti o činjenici da je vodovodna mreža dotrajala i to se pokazuje upravo na tome da kada imamo kišno vrijeme da se voda mora prokuhavati. Većinom dijelom grada prolaze azbestne cijevi još uvijek koje su popucale, dotrajale i na taj način voda jednostavno nije za piće kada kiša pada i kada se zamućuje s podzemnim vodama.”
Slične poteze kada je u pitanju korekcija cijena najavljuju i u drugim preduzećima u Unsko-sanskom kantonu koja se bave vodosnadbijevanjem. Problem u velikoj mjeri predstavlja i sve manji broj korisnika uslijed migracija stanovništva.