Pretprošle sedmice Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Izvještaj o dosadašnjim aktivnostima u vezi s razgraničenjem između BiH i Republike Hrvatske, koje će Ministarstvo civilnih poslova dostaviti Predsjedništvu BiH.
Državna komisija za granicu BiH će u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnoviti kontakt s partnerima iz Hrvatske i nastaviti saradnju na dinamiziranju procesa ratifikacije Ugovora o granici između BiH i RH, saopćeno je tada iz Vijeća ministara.
Podsjećamo, Ugovor o granici između dvije zemlje potpisan još 30. juna 1999. godine, skupa s pripadajućih 86 listova karte TK I: 25000. Potpisnici su bili tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović i predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman. Tada je dogovoreno da morska granica bude srednja crta između dvije države, čime su poluotok Klek i otočići Veliki Školj i Mali Školj pripali BiH.
Skoro četvrt vijeka je prošlo, a Ugovor nije ratifikovan. I sada se može očekivati da Hrvatska ne pristane na ratifikaciju Ugovora.
Aktuelna hrvatska vladajuća garnitura predvođena HDZ-om stava je kako vrh otoka Klek i Veliki i Mali Školj pripadaju zvaničnom Zagrebu. U tom slučaju, naša država izgubila bi pristup otvorenom moru. Zagreb je usvojenim izmjenama Pomorskog zakonika, 1994. i 2004. potvrdio da ne postoji granica na Jadranskom moru između Hrvatske i BiH.
– Bosanskohercegovačkoj strani je prioritet ratifikacija Ugovora kojeg su potpisali predsjednici Izetbegović i Tuđman. U suprotnom, BiH bi izgubila status pomorske države. Prema informacijama koje dolaze iz Hrvatske, oni su i dalje stava da ne potpišu Ugovor, insistiraju da sporni poluotok i otočići ne pripadaju BiH. Bez obzira na to, BiH i njene institucije moraju činiti sve kako bi zaštitili suverenitet i teritorijalni integritet države i pomorska prava – kazao je za Faktor Šerif Špago, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Da bi Vlada Hrvatske mogla biti protiv ratifikacije Ugovora može se naslutiti i iz ponašanja njene bh. ekspoziture predvođene Draganom Čovićem kada se u parlamentarnoj proceduri našao Prijelog zakona o moru BiH koji je sačinio Klub zastupnika SDA.
Tada je HDZ uz neizostavnu podršku SNSD-a oborio zakon kojim bi se definisalo teritorijalno more BiH, slobodan pristup otvorenom moru, morski prostor BiH i njeno upravljanje morskim dobrom i površinom koja se odnosi na obalu.
(Faktor)