Njemačka najveća ekonomija EU i četvrta na svijetu, ušla je u recesiju. Bruto društveni proizvod (BDP) korigiran za inflaciju u 2023. realno je smanjen za 0.3 posto. S iznimkom pandemijske 2020., koja je zbog sveobuhvatnih politika lockdowna bila negativna u svim razvijenim državama svijeta, ovo joj je prva godina od 2008. s godišnjim padom BDP-a.
S obzirom na važnost i veličinu Njemačke, podatak o padu njenog BDP-a mogao bi biti samo indikator početka recesije u cijeloj EU. Za Hrvatsku je posebno važna u svakom ekonomskom pogledu kao destinacija za izvoz proizvoda, ali zemlja iz koje dolazi jako velik broj turista.
Svaka loša vijest oko ekonomskih kretanja u Njemačkoj loša je i za ekonomska kretanja u Hrvatskoj. Recesija u Njemačkoj imat će negativne posljedice za industriju, a posebno za turizam.
Njemački BDP u 2023. smanjen za 0.3 posto
Njemački zavod za statistiku (DeStatis) kao razloge pada BDP-a navodi visoke cijene, slabu domaću i inozemnu potražnju i visoke kamatne stope. BDP Njemačke je 2023. bio za 0.7 veći nego 2019. pa se ipak tehnički bila oporavila od krize uzrokovane pandemijom i protupandemijskim mjerama.
To istodobno znači da su po pitanju ekonomskog rasta prošle četiri godine izgubljene jer je ekonomska aktivnost mjerena BDP-om i korigirana za razliku u cijenama bila skoro na istoj razini 2023. kao 2019.
“Unatoč nedavnom padu, cijene su ostale visoke u svim fazama gospodarskog procesa i prigušile su gospodarski rast. Nepovoljni uvjeti financiranja zbog rasta kamatnih stopa te slabija domaća i inozemna potražnja također su uzeli svoj danak. Stoga njemačko gospodarstvo nije nastavilo s oporavkom od oštrog gospodarskog pada doživljenog u godini pandemije 2020.”, navodi se u priopćenju.
Trgovina i industrija u problemima
Opći pad BDP-a ne znači da su svi sektori gospodarstva 2023. bili u padu. Bruto dodana vrijednost (BDV) u industrija je pala za čak 2 posto. Proizvodnja, koja čini 85 posto njemačke industrije (bez građevinskog sektora), imala je kontrakciju od 0.4 posto (korigirano za razliku u cijenama).
Svijetla točka je automobilska industrija, koja je ostvarila rast. Najveći problem je u energetski intenzivnim industrijama, kao što su kemijska i metaloprerađivačka. Pad ekonomske aktivnosti u tim industrijama je samo nastavak pada iz 2022., koji je uzrokovan rastom troška nafte, plina i električne energije.
Napominje se da su počeli problemi i u građevinskom sektoru, poglavito zbog rasta cijena građevinskog materijala, ali i manjka radne snage. Na razini godine je ipak zabilježen rast bruto dodane vrijednosti (BDV), a u tom sektoru je bio pozitivan, 0.2 posto.
I usluge su zabilježile miješane rezultate. Informacijske tehnologije, javne usluge, obrazovanje, zdravlje i poslovne usluge ostvarili su pozitivne stope rasta, ali su trgovina, prijevoz i usluge smještaja i prehrane odgovorni za ukupni pad BDV-a u uslugama od 0.1 posto.
Stanovništvo sve manje troši, smanjeni uvoz i izvoz
Zbog visokih cijena, relativno visoke stope inflacije (3.7 posto) i nastavka rasta cijena hrane (5.5 posto) pala je stvarna osobna potrošnja, ona korigirana za rast cijena. Smanjena je i javna potrošnja, primarno zbog ukidanja mjera vezanih za pandemiju covida-19.
Podatak koji je posebno zabrinjavajući za Hrvatsku, ali i ostatak EU, jest snažan pad uvoza od 3 posto. Izvoz je pao manje, za 1.8 posto, a ostvaren je vanjskotrgovinski suficit, odnosno Njemačka je više izvezla nego uvezla.
Specifičnost prošle godine je u većini razvijenih država bila u tome što je unatoč naznakama i prognozama recesije, tržište rada bilo snažno, pa tako i u Njemačkoj. Tako je 2023. radilo 333 tisuće ljudi više nego 2022., uz rast postotka stanovništva koje radi. Međutim, gotovo isključivo se radi o rastu broja poslova u uslužnom sektoru, što je signal da industrija Njemačke posustaje.
(Index.hr)