Novinarka medija Politico, Nahal Toosi je provela nekoliko dana na ekonomskom forumu u švicarskom Davosu. Njenu analizu prenosimo u cijelosti:
Više od desetljeća ideološke ekstremne snage razdiru globalno političko tkivo. Jednako dugo, elite na Svjetskom gospodarskom forumu brinu se o tome koliko je taj fenomen opasan – za njihove tvrtke i za zemlje kojima upravljaju. Ipak, unatoč dugotrajnoj transnacionalnoj borbi sa sve jačim populizmom, čini se da čelnici korporacija koji se okupljaju u Davosu nemaju ozbiljna rješenja.
Razgovor za razgovorom, jasna je rezignacija i bespomoćnost među poslovnim rukovoditeljima kada je riječ o njihovim kolegama u vladi. Direktori očajnički žele da svjetski politički vođe budu privlačniji umjerenim glasačima umjesto da profitiraju na krajnostima. No, političko “tržište” sve manje nagrađuje političare koji su u sredini.
Polarizacija će se vjerojatno samo produbiti nakon što polovica svjetske populacije, u više od 60 zemalja, bude glasala ove godine, posvuda od Južne Afrike do Sjedinjenih Država. Financijske posljedice mogu biti oštre, posebno ako rezultati izbora ugroze plovne putove ili ako retorika kampanje dovede do nasilja u mjestu u koje su uložili novac.
“Najveća briga je nestabilnost”, rekao je u Davosu jedan izvršni direktor velikog fonda privatnog kapitala.
U mnogim predizbornim kampanjama tinjaju populistički i nacionalistički sentimenti, uključujući velike demokracije poput Indije. Neki direktori kažu da su zabrinuti jer ih krajnja desnica i krajnja ljevice vide kao neprijatelje.
Brige milijardera
Izvješće o globalnim rizicima za 2024. koje je objavio Svjetski ekonomski forum (WEF) jasno govori da su društveni ideološki lomovi velika briga za ekonomije. Vlasnici tvrtki su naveli “društvenu i političku polarizaciju” među tri glavne brige: Druga najveća briga su dezinformacije generirane umjetnom inteligencijom, a prva su ekstremno vremenske neprilike.
Direktori u Davosu nisu ponudili puno konkretnih rješenja. Pokušao je jedna izvršni direktor zdravstvene tvrtke koji tvrdi da se tvrtke mogu suprotstaviti destruktivnim političkim silama tako da bolje toleriraju političku raznolikost radnike te poticanjem timskog rada. Tvrdi da, ako već političari ne spajaju ljude, onda to mogu činiti tvrtke.
Da glasači naginju sve više populizmu dokazuje i prvi izbor Trumpa, Bolsonara u Brazilu te provedba Brexita.. Čak i neki vladini čelnici kažu da sami izbori stvaraju neizvjesno poslovno i regulatorno okruženje jer političari u kampanji odgađaju teške odluke do završetka glasovanja.
“Jako sam nervozna”, rekla je Anne Beathe Tvinnereim, norveška ministrica međunarodnog razvoja.
Predsjednički izbori sljedećeg mjeseca u Indoneziji – većinski muslimanskoj zemlji s populacijom većom od 270 milijuna – primjer su toga. Očekuje se da će neki korporativni čelnici odgoditi svoje početne javne ponude sve dok ne shvate koliko će novo vodstvo biti naklonjeno poslovanju.
Povratak Trumpa
Ali izbori na koje se najpomnije gleda iz Davosa su oni u Sjedinjenim Državama, koji bi mogli dovesti do povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Korporacijski čelnici pomno čitaju o stajalištima Trumpa o carinama i drugim ekonomskim praksama, koja su daleko više izolacionističke u odnosu na relativno opreznog Joea Bidena. U kojem god smjeru Sjedinjene Države krenule, to će utjecati na politiku drugih vlada, što će navesti poslovne ljude da postave neka vrlo osnovna pitanja.
“To je nešto tako jednostavno: mnoge tvrtke koje imamo rade preko granica. Je li zemlja za ili protiv slobodne trgovine?”, rekao je jedan od direktora.
Među onima koji upozoravaju na povratak Trumpa je i Jeremy Hunt, britanski ministar financija.
“Bila bi velika pogreška vratiti se protekcionizmu”, rekao je u Davosu na pitanje o mogućem povratku Trumpa.
Jedno od glavnih pitanja bi bila sudbina golemog Zakona o smanjenju inflacije iz Bidenove ere, koji potiče ulaganja u zelenu energiju u Sjedinjenim Državama. Trumpov tim je nagovijestio da on planira ukinuti zakon. Stoga se poslovni čelnici pitaju je li sada vrijeme da svoj novac ulože u Sjedinjene Države ili druga mjesta na koja neizravno utječe taj zakon ili bi njihovi dugoročni ugovori mogli prestati značiti za godinu dana.
Ogromni kaputi i egoi sudionika Davosa
Sudionici guštaju uz vino i beskrajne sireve u izlozima trgovina koje su preuzele arapske zaljevske države ili tvrtke koje se nazivaju nedokučivim kraticama. Stanite ispred kupaonica i pitajte prolaznike jesu li izvršni direktori i šokantan broj će reći da. (“Jednog dana!” žena je odgovorila s osmijehom.)
Kaputi na forumu su predimenzionirani, a egoi također. A takav je, u nekim slučajevima, i osjećaj samosažaljenja te narativ žrtve. U ovom rijetkom okruženju rečeno mi je da ne pomaže biti milijarder kada je u pitanju današnje političko okruženje. Uostalom, akteri krajnje lijeve i krajnje desne strane političkog spektra ljuti su na bogate okupljene ovdje u Davosu, često ih kriveći za svjetske nevolje.