Sredstva od četiri miliona, doznačena BHRT-u odlukom Vijeća ministara, značajna su finansijska pomoć za spas Javnog servisa Bosne i Hercegovine. No, pred nadležnima je i dalje iznalaženje rješenja za pitanje stabilnog finansiranja. Iako je u proteklom periodu rad zaposlenika bio otežan, entuzijazma i posvećenosti, nije manjkalo. U mozaiku brojnih kvalitetnih priča i emisija značajno mjesto pripada i onim iz naučnog i obrazovnog programa. To je ujedno i jedna od obaveza Javnog servisa Bosne i Hercegovine. Uposlenici redakcije Savremenog programa BHT1 godinama prate široki spektar naučnih tema; od historije i kulture naših naroda, arheologije, etnologije, prirodnih nauka, speleologije do novih tehnologija i digitalnih dostignuća.
Prvi značajni tragovi začetka obrazovnog i naučnog programa televizije Bosne i Hercegovine vode nas u 1966. godinu. Upečatljiv i neizbrisiv trag u vremenu razvoja televizijskog autorskog izraza ostavili su doajeni televizijskog stvaralaštva. Nastavljajući misiju promoviranja nauke i znanja općenito, danas Javni servis Bosne i Hercegovine baštini to kreativno i intelektualno naslijeđe između ostalog i kroz emisiju „Nova avantura“ koju proizvodi redakcija Savremenog programa.
NIHAD ZEČEVIĆ, urednik Redakcije savremenog programa BHT1
“Komplikovane i stručne teme pokušavamo da oblikujemo na medijski atraktivan i prosječnom gledatelju razumljiv način. Cilj redakcije Savremenog programa je da publici da ne samo informacije o naučnim temama, nego da pruži suštinsko razumijevanje naučnih otkrića i njihovih implikacija na naš život”.
Epitet neprolaznosti u televizijskom žanru ima kulturno- historijsko naslijeđe koje je smješteno trajno u ram obrazovne funkcije televizije.
MARIO GAVRANOVIĆ, Institut arheologije Akademije nauka Austrije
“Ja bih želio da istaknem da arheologija i nauka općenito moraju biti popraćeni Javnim servisom. Dakle, da mi vršimo jednu vrstu,… zajedno naravno sa tv kućama, …edukacije, To je jedan lanac u kojem i naučnici profitiraju kao i javni servisi i na kraju krajeva šira publika jer stiču saznanja o svojoj regiji, o svojoj okolici, o svijetu oko sebe. Najstarija kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji,
Zemaljski muzej BIH i BHRT imaju dugogodišnju saradnju. Kao posrednici između specijalista određenih naučnih oblasti i širokog auditorijuma, namjera je naučne teme dovesti u pedagoški kontekst, prilagođen različitim starosnim skupinama.
MIRSAD SIJARIĆ, direktor Zemaljskog muzeja BiH
“Šta to uče naša djeca u školama? Uče iz udžbenika koji su mali sažeci naučne literature. I to je najvažnija stvar kojim se neko društvo može baviti”.
Iza serijala „Nova avantura“ već je 463 emisije i 13 godina kontinuiranog istraživanja i preispitivanja pojava i događaja kroz historiju, njihovu refleksiju na sadašnjost i potencijalni utjecaj na budućnost. Analitičan pristup te sati i sati istraživanja i izučavanja naučnih ekpertiza, koje su podloga za nastanak ovih emisija, utrošeni su u realizaciju programskih sadržaja vlastite produkcije. Uprkos svim poteškoćama koje nas stalno ograničavaju ipak nastojimo i dalje držati u fokusu pažnje gledalaca znanje i otkrića, odnosno fascinantni svijet nauke koji nas okružuje.