Sve složenija sigurnosno-politička situacija na globalnoj razini – problemi na ukrajinskom bojištu i zadrška u financijskoj i vojnoj pomoći Kijevu, eskalacija sukoba na Bliskom istoku, opasnost od mogućih sukoba Rusije s NATO-om te prijetnja povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću (podsjetimo samo na njegove posljednje izjave o tome da SAD neće pomoći saveznicima u slučaju takvog sukoba ako ne izdvajaju dovoljno za zajedničku obranu) – na neki način natjerali su da se reanimira gotovo zaboravljeni tzv. Weimarski trokut, regionalni savez Francuske, Njemačke i Poljske stvoren još davne 1991. godine u njemačkom gradu Weimaru.
No, zbog nedavne promjene vlasti u Poljskoj i dolaska proeuropskog demokrata Donalda Tuska na vlast te sve napetijih odnosa u svijetu ponovno je obnovljen kao nova okosnica stabilnosti i jačanja zajedničke politike EU. Iako formalno Weimarski trokut funkcionira kao savjetodavni forum tih triju država, mogao bi uskoro prerasti u važan dio obrambeno-sigurnosne politike EU, poglavito ako Trump dolaskom na vlast krene s po politikom izolacionizma i ostavljanja Europe na cjedilu.
Dogovor u pariškom predgrađu
Stoga su se u pariškom predgrađu La Celle-Saint-Cloud našli ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Poljske – Stéphane Séjourné, Annalena Baerbock i Radosław Sikorski, kao uvod u skori susret Tuska s Emmanuelom Macronom u Parizu te Olafom Scholzom u Berlinu, čime ova asocijacija najavljuje da postaje stožerna u bruxelleskom klubu. Pogotovo jer će Tusk, kako navode poljski mediji, sa svojim domaćinima u prvom redu razgovarati o “obrambenim pitanjima” i jačanju pomoći Ukrajini, a pretpostavlja se da će na dnevnom redu biti i način na koji će se EU postaviti ako stvarno dođe do promjena u Bijeloj kući, odnosno ako u SAD-u na izborima pobijedi Trump sa svojim kaotičnim i nepredvidivim stavovima, pogotovo kada je u pitanju funkcioniranje NATO-a i savezništva s EU. Europa mora biti spremna na to i imati odgovore.
Tusk će razgovarati i o tome da Francuska sagradi nuklearku u Poljskoj. Troje čelnika naći će se na skorom Münchenskom sigurnosnom forumu, a bivši savjetnik njemačke kancelarke Angele Merkel i jedan od moderatora skupa Christoph Heusgen uvjeren je da će njihov dolazak biti novi poticaj Weimarskom trokutu.
“Mislim da je vrlo važno ponovno dopuniti njemačko-francuski par s Poljskom kao najvećom zemljom istočne Europe. Ako ovo uspije, to bi bilo sjajno”, rekao je Heusgen u podcastu medijskog holdinga Table.Media.
Formalni savez star 30 godina
Podsjetimo da su Weimarski trokut stvorili u kolovozu 1991. tadašnji šefovi diplomacija Poljske, Njemačke i Francuske – Krzysztof Skubiszewski, Hans-Dietrich Genscher i Roland Dumas. Tada se na to gledalo kao na mehanizam suradnje triju zemalja kako bi se Poljska približila EU i NATO-u. Otada, gotovo 30 godina, Trokut je bio tek formalni savez, koji je odmah pao na margine, a pogotovo se razvodnio kada je u Poljskoj na vlast došla ultrakonzervativna stranka Pravo i pravda.
No, njezinim porazom na izborima i promjenom globalne političke situacije savez je oživljen i mnogi smatraju da bi mogao postati lokomotivom novih odnosa unutar EU. Povratak Donalda Tuska na vlast u Varšavi označio je i potpuni povratak Poljske na europsku političku pozornicu te jačanje europskog suvereniteta, reforme EU i pomoći Ukrajini kao prioriteta. Povratak ovog primata naglasila je i Annalena Baerbock koja smatra da je Weimarski trokut u današnjim “turbulentnim vremenima sposobniji nego ikada prije u svojoj 30-godišnjoj povijesti postati generator i motivator ideja za snažnu i održivu Europu”.
Ovo je evropsko pitanje
Troje ministra vanjskih poslova u pariškom je predgrađu dogovorilo da se EU mora oduprijeti “ruskoj propagandnoj mašineriji i dezinformacijama” jer slabe EU i sve više zaglušuju informativni prostor. Europa ne smije dopustiti Rusiji da je destabilizira i razjedini te mora ostati jasna i nedvosmislena u podršci Ukrajini. Stéphane Séjourné rekao je, kako prenosi francuski RFI, da su identificirali mrežu od najmanje 193 “uspavana” proruska informativna portala.
– Opasnost od tih resursa, prema njegovu mišljenju, u tome je da bi mogli utjecati na predstojeće izbore za Europski parlament ovoga proljeća, a informacije iz njih “mogle bi dospjeti u tisak i time dodatno pridonijeti širenju lažnih informacija”.
Stoga je troje ministara razgovaralo, kako prenosi Deutsche Welle, i o potrebi daljnjeg jačanja europske obrambene i sigurnosne politike, što daje novu dimenziju tom “savjetodavnom savezu”.
“Milijarde koje ulažemo u Ukrajinu također su milijarde koje ulažemo u vlastitu sigurnost”, rekla je Baerbock, ponovivši da je pomoć Ukrajini prioritet.
Njezin francuski kolega nazvao je europsku obranu “drugim životnim osiguranjem” koje ne zamjenjuje NATO, nego ga dopunjuje. Kako je rekao francuski ministar vanjskih poslova u intervjuu za novine Ouest-France, zemlje Weimarskog trokuta “žele pokazati da je ovo europsko pitanje”. Doduše, Sikorski, koji će uskoro i put Washingtona, rekao je da se “strateška autonomija Europe mora razvijati u koordinaciji sa SAD-om”. Osim toga, europska trojka upozorila je kako izraelska ofenziva na grad Rafah na jugu pojasa Gaze, na samoj granici s Egiptom, prijeti pretvaranjem u humanitarnu katastrofu.
“Izrael ima pravo na samoobranu i borbu protiv radikalnog islamističkog pokreta Hamas, ali ne i protiv civilnog stanovništva na palestinskim teritorijima”, istaknula je, kako prenosi DW, Annalena Baerbock.
Čini se da se Bruxelles trgnuo iz letargije te prihvaća odgovornost za sudbinu EU pripremajući se za moguće promjene u Washingtonu, ali i preuzimajući na svoja leđa veći angažman kada je u pitanju Ukrajina koja se sve više shvaća kao krucijalno sigurnosno i političko pitanje funkcioniranja ujedinjene Europe jer eventualnim padom Ukrajine Rusija neposredno ugrožava i samu egzistenciju EU.