Aktuelnu zimu u klimatološkom smislu zaključit ćemo kao jednu od najtoplijih u historiji mjerenja u Bosni i Hercegovini. Struka već spremno naglašava šta bi ovakav trend mogao značiti za duguročno zdravlje ovdašnje populacije, a o trenutno teškoj situciji svjedoče oni koji su na prvom udaru – doktori i medicinski radnici.
Zimske, jesenje, pa proljetne temperature u jednom danu, zrak kojeg je vrlo često pametnije izbjeći, nego udahnuti, nedovoljna procjepljenost, i nekoliko virusa u kruženju – sasvim dovoljno doktorima za pune ruke posla. Sarajevske ambulante ovih dana su krcate.
Doktorica Šejla Jusufbegović (Hitna pomoć KS):
“Zapazili smo povećan broj pacijenata koji pate od gripe. Promjena vremena i razlika jutarnje i noćne temperature jako je nepogodna za hronične pacijente, prvenstveno mislim na respiratorna i kardiovaskularna oboljenja. Mada, ja bih navela i akcenat na mentalno zdravlje. Od jutros imamo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa poremećajem u raspoloženju, anksioznim i napadima panike”.
Vezu između temperaturnih oscilacija i zdravlja niko ne bi smio zanemariti. Ne zanemaruje je ni literatura.
Nedim Sladić, meteorolog:
“Grupa naučnika koji su radili studiju u 2013. godini, pokazali su da nasilje raste za šest posto kada su temperature zraka izrazito visoke, odnosno, kada su više nego uobičajne za pojedino doba godine. Upravo te nagle oscilacije u vremenu utiču na to da se povećava broj ubistava, pljački, saobraćajnih nesreća..”.
Nepovoljne utjecaje Sladić najavljuje i za naredne dane. Ni snijega, ni zahlađenja nema na vidiku, ali zato je na vidiku finiš jedne od najtoplijih zima u historiji mjerenja u Bosni i Hercegovini. To može biti samo uvod u ono što se očekuje na našim prostorima.
Nedim Sladić, meteorolog:
“U zadnje vrijeme se sve više potencira naučni diskurs i kada se meteorologija uvezuje sa drugim srodnim granama, a jedna od njih je i medicina. Srednje, odnosno umjerene geografske širine, uključujući i naše područje svakako trpi najveću ekstremizaciju vremenskih prilika zbog klimatskih promjena”.
A sa ekstremizacijom moramo biti spremni na sve što nije specifično za naše prostore, pa tako i viruse.
Prof.dr. Šukrija Zvizdić, virusolog za N1:
“Ove visoke temperature, neće specifično smanjiti količinu, brojčanost i vrstu virusa koji se javljaju u ovom periodu. Može to samo pogodovati enterovirusima da se u spoljašnjoj sredini, zbog niske higijene, lakše održavaju u odnosu kada je niska temperatura, da im je potrebno manje zaštitnih sredstava, a to su bjelančevine, da ostaju u jendoj sredini. To je objašnjenje zašto drugi virusi, koji se javljaju u Africi i idu prema Egiptu, kao što je virus Zapadnog Nila javljaju u našim sredinama, gdje nisu nekada postojali…”.
Proljeće u februaru, ili pak, sva četiri godišnja doba u jednom danu – okolnosti su to na koje se, izgleda, moramo privići. Ipak, to ne znači da su savjeti zdravstvenih radnika mnogo drugačiji nego ranije:
“Nikada nije kasno za vakcinaciju, upozorenja o nezdravom zraku su tu sa razlogom, a za najugroženiju popluaciju period je takav da ne bi bilo loše pridržavati se dijela mjera iz vremena pandemije. Na kraju – mentalno zdravlje shvatiti jednako važnim kao i fizičko, vrlo često, može biti ključna preporuka.”