Sigurno znate mnogo toga o Međunarodnom danu žena. Ali zašto se on proslavlja i zašto baš 8. marta? Je li to više proslava ili protest? Postoji li Međunarodni dan muškaraca?
Kako je počelo?
Međunarodni dan žena proistekao je iz radničkog pokreta, a Ujedinjene nacije su ga priznale kao događaj koji se obeležava na godišnjem nivou. Seme njegovog nastanka posijano je 1908. godine, kada je 15.000 žena prošetalo Njujorkom zahtjevajući kraće radno vreme, veću platu i pravo glasa.
Godinu dana kasnije, Socijalistička partija Amerike proglasila je prvi Nacionalni dan žena. Ideja da se ustanovi međunarodni praznik potekla je od žene po imenu Klara Cetkin, komunistkinje i borkinje za prava žena. Ona je to predložila 1910. godine na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu.
Konferenciji je prisustvovalo 100 žena iz 17 zemalja sveta i one su jednoglasno prihvatile prijedlog. Na međunarodnom nivou, Dan žena prvi put je obilježen 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Stogodišnjica obilježavanja proslavljena je 2011, tako da ove godine praktično proslavljamo 112. Međunarodni dan žena.
Sve je ozvaničeno kad su 1975. ovaj dan počele da slave Ujedinjene nacije. Prva parola koju su 1996. usvojile Ujedinjene nacije glasila je „Slavimo prošlost, planiramo budućnost”. Međunarodni dan žena postao je povod za proslavu koliko toga su žene postigle u društvu, politici i ekonomiji. Zbog političkih korijena ovog dana organizuju se štrajkovi i protesti kako bi se ukazalo na još prisutnu neravnopravnost.
Zašto baš 8. mart?
Klarina prvobitna ideja nije podrazumjevala fiksni datum. Taj datum je odabran poslije štrajka organizovanog za vrijeme Prvog svjetskog rata, 1917, kada su Ruskinje zahtjevale „hljeba i mira” – i poslije četiri dana, car je bio prisiljen da abdicira, a privremena vlada je ženama dodjelila pravo glasa.
Datum kad se održao štrajk žena po julijanskom kalendaru, koji se tada koristio u Rusiji, bio je 23. februar, nedelja. Ovaj datum je u gregorijanskom kalendaru bio 8. mart – i on se tada slavi i danas.
Zašto ljudi nose ljubičasto?
Boje Međunarodnog dana žena su ljubičasta, zelena i bijela, prema internet stranici Međunarodnog dana žena. „Zelena simbolizuje nadu. Bijela predstavlja čistotu, mada je to kontroverzan koncept.
„Ove boje nastale su u Ženskoj socijalnoj i političkoj uniji u Velikoj Britaniji 1908. godine”, stoji na stranici.
Postoji li Međunarodni dan muškaraca?
On zaista postoji, 19. novembra. Ali obilježava se tek od devedesetih godina prošlog vijeka i ne priznaju ga Ujedinjene nacije. Ljudi ga slave u više od 80 zemalja svijeta, među kojima je i Velika Britanija.
Dan slavi „pozitivne vrijednosti kojima muškarci doprinose ovom svetu, njihovim porodicama i zajednicama”, prema organizatorima, i cilj mu je da istakne pozitivne uzore i ukaže na blagostanje muškaraca i unaprijedi rodne odnose.
Kako se ove godine proslavlja Dan žena?
Međunarodni dan žena je nacionalni praznik u mnogim zemljama, poput Rusije, gde se prodaja cveća udvostručuje tokom tri ili četiri dana oko 8. marta. U Kini, 8. marta mnoge žene dobijaju pola slobodnog dana na poslu, po preporuci Državnog savjeta.
U Italiji, Međunarodni dan žena – Festa della Donna, slavi se poklanjanjem pupoljaka mimoze. Porijeklo ove tradicije nije najjasnije, ali smatra se da je započela u Rimu posle Drugog svjetskog rata. U Americi, mjesec mart je Mjesec istorije žena. Predsjednički proglas koji se izdaje svake godine slavi dostignuća američkih žena.
Zašto nam je potreban?
Protekle godine, žene u mnogim zemljama kao što su Avganistan, Iran, Ukrajina i SAD borile su se za svoja prava usred rata, nasilja i promene politike u svojim zemljama.
U Avganistanu, povratak talibana na vlast osujetio je dalji napredak u oblasti ljudskih prava – ženama i devojkama je sada zabranjen pristup višem obrazovanju, rad na većini poslova izvan doma, putovanje na daljinu bez muške pratnje i naloženo im je da pokrivaju lice u javnosti.
Poslije invazije ruskih snaga na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, UN su izvjestile da se rodni jaz u dostupnosti hrane, neuhranjenosti, siromaštvu i povećanom rodno zasnovanom nasilju pogoršao u Ukrajini i širom svjeta zbog skokova cijena i nestašica izazvanih ratom.
Dvadeset četvrtog juna 2022. američki Vrhovni sud je ukinuo presudu u slučaju Ro Protiv Vejda, istorijski zakon koji je štitio prava američkih žena na abortus, izazvavši masovno nezadovoljstvo i demonstracije u SAD. Veliki broj Amerikanki tražio je pomoć za prekid trudnoće od ljudi u Meksiku, gde je istorijska presuda 2021. praktično dekriminalizovala abortus. U posljednjih nekoliko godina, međutim, vidjeli smo da je došlo do napretka.
U novembru 2022. godine, Evropski parlament je usvojio zakon poslije desetogodišnje borbe za veću zastupljenost žena u odborima javnih preduzeća do jula 2026. godine.
„Ima sasvim dovoljno žena kvalifikovanih za najviše položaje i uz pomoć našeg novog evropskog zakona, osiguraćemo da imaju realne prilike da dođu do njih”, saopštila je EU.
Za to vrijeme, zakoni o roditeljskom odsustvu unapređeni su u Armeniji i Kolumbiji, a Španija je usvojila zakone koji podržavaju odsustvo sa posla zbog menstrualnog zdravlja i proširuju pristup abortusu. Međunarodni olimpijski komitet saopštio je da su Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. bile rodno najuravnoteženije do sada, sa 45 odsto žena koje su činile učesnice.
Iako nije postignuta prava rodna ravnopravnost, nove smjernice su promovisale uravnoteženiju pokrivenost ženskih sportova. Svjetsko fudbalsko prvenstvo za žene je dodatno prošireno – sada učestvuje 36 reprezentacija.
Pred turnir, Američka fudbalska federacija postigla je istorijski sporazum da jednako plaća muške i ženske timove, što je čini prvom u sportu koja je obećala istu platu za oba pola. Fudbalerke su podnijle veliki broj tužbi i žalbi na nejednakost plaćanja, boreći se za svoja prava više od pet godina.