Obuhvat dvijema dozama vakcine protiv morbila ili malih boginja u predškolskom uzrastu u Trebinju je oko 90 odsto, što je nedovoljno jer je zadovoljavajući obuhvat vakcinacije 95 procenata i više.
Ovo je za Radio Trebinje istakla Jelena Durić, epidemiolog Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Trebinje. Navodi da ključnu mjeru zaštite od morbila predstavlja vakcinacija.
„U našem kalendaru imunizacije, prva doza vakcine, daje se u uzrastu od 12. do 15. mjeseca života dok se druga doza vakcine daje pred polazak u školu. Razlog epidemije malih boginja, isključivo su propusti u vakcinaciji. Drugog razloga za pojavu bolesti nema. Naročito zabrinjava činjenica da roditelji odlažu vakcinaciju prvom dozom vakcine zbog čega je samo 60 procenata djece tu dozu primilo na vrijeme, tj. u predviđenom uzrastu, od 12. do 15. mjeseca“, pojašnjava Jelena Durić.
Male boginje su prisutne u okruženju pa je izvjesno da će se bolest pojaviti i kod nas.
„Momenat je da još jednom pozovemo roditelje da svoju djecu vakcinišu na vrijeme, prema planu vakcinacije. Ako su taj plan izgubili, ako ne znaju šta treba da rade, mogu da nam se jave ili putem telefona ili da dođu u našu službu. Vakcinacijom, roditelji, od bolesti i od komplikacija, štite kako svoje dijete tako i onu malobrojnu djecu, koju ne smijemo da zaboravimo, a koja zbog zdravstvenih razloga, ne smiju da budu vakcinisana, a za koje male boginje mogu da budu fatalne“, jasna je doktorica Durić.
Podvlači da je važno odgovorno ponašanje roditelja, svijest o značaju vakcinacije i svijest da je to njihova zakonska ali i moralna obaveza. Morbili ili male boginje su izuzetno lako prenosiva zarazna bolest.
„ Značaj morbila je u komlikacijama koje mogu da budu i životno ugrožavajuće. Vrlo je često zapaljenje srednjeg uva, zapaljenje pluća, a čak svaki hiljaditi bolesnik, dobiće zapaljenje mozga“, ističe Jelena Durić.
Nepovoljnom ishodu naročito su podložna odojčad i mala djeca. U siromašnim zemljama dešava se da svaki deseti ili dvadeseti bolesnik ne preživi male boginje.