Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježio se juče, kao simboličan datum u svjetskoj književnosti s ciljem promocije čitanja, ali i zaštite autorskih prava. U Bosni i Hercegovini knjiga i dalje opstaje, uprkos činjenici da je sve manje onih koji čitaju, ali izdavaštvo kao grana privrede jedva preživljava.
Stanje sa izdavaštvom, ali i samom knjigom u našoj zemlji nije zadovoljavajuće, kaže naš sagovornik, a knjiga opstaje na ljubavi onih koji je pišu i na ljubavi entuzijasta koji je znaju ispromovirati i donijeti do onoga kome ona otvori dušu. Mnogi se slažu da je knjiga najbolji prijatelj, te da je zbog toga i dalje akutuelna jer najbolji prijatelji su nam uvijek oni koji su nam dostupni i koji nam daju najbolji dio sebe, a to čini knjiga. Zato se mnogi iz ljubavi prema knjizi posvećuju izdavaštvu.
“Izdavaštvo je na niskim granama, malo ko hoće da pomogne, to izdavaštvo, knjiga ne pada s neba, treba je napraviti, znate, isfinansirati knjigu,ja opstajem, napravio sam preko 400 naslova i jako, jako sam zadovoljan sa svim knjigama”, kaže nam vlasnik IK Art Rabic Goran Mikulić.
“Svjesni smo da je tržište danas prilično razjedinjeno, tiraži knjiga su mnogo manji danas nego što su to bili prije, što diktiraju naravno cijene štampanja knjiga”, navodi PR u izdavačkoj kući Bajbuk Ena Hasečić.
Autorska prava ključna su za zaštitu stvaralaštva pisaca, a sloboda izražavanja omogućava piscima da izraze svoje ideje i mišljenja. Ovaj dan je prilika da se podsjetimo važnosti književnosti kao sredstva koje omogućava širenje znanja, promociju kulture i razumijevanje među narodima, jer književnost ima moć da utječe na društvo, te da izazove pozitivne promjene u društvu.
“Književnost mora da bude, da polazi od čovjeka koji osjeća svijet, piše o njemu, dijagnosticira ga na neki način, da bi se on mogao promijeniti, a on se može promijeniti. Književnost je najjači alat za to, pisac mora biti taj koji ide kontra svemu, jer književnost je subverzija, on mora biti taj koji ne priča o teškoćama, već o rješenjima. a to rješenje mora tražiti sam za sebe”, stava je književnik Damir Ovčina.
Uprkos svim negativnim trendovima kada je riječ o knjizi, ljubitelja pisane riječi još ima dovoljno a tako će i biti sudeći prema posjećenosti sajmova knjiga, ali i drugim događajima, jer osim što je najbolji prijatelj, knjiga je još i jedan od najboljih poklona, također, širi vidike, oplemenjuje i obrazuje.
“To su nekakva dva konteksta, lični autorski, u kojem kad sjednem pisati priču, za mene ništa osim priče ne postoji, i taj jedan izdavački, da kažem kontekst koji je teret stavlja puno više na one koj izdaju knjige, koji distribuiraju, koji treba taj novac za štampanje, koji najčešće ne bude vraćen kroz prodaju itd”, ističe književnica Amila Kahrović-Posavljak.
UNESKO je na generalnoj konferenciji, održanoj u Parizu 1995. godine, proglasio 23. april Svjetskim danom knjige i autorskih prava, kojim se želi, ne samo odati počast knjigama i autorima iz cijeloga svijeta, već i potaknuti sve ljude, a najprije mlade da zavole čitanje i uvide važnost onih koji su dali nemjerljiv doprinos kulturnom napretku čovječanstva.