Na večeri Kur'ana održanoj u Sultan Sulejmanovoj džamiji u Blagaju prigodnim vazu-nasihatima bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić i mostarski dr. Salem-ef. Dedović sinoć su otvorili 49. tradicionalnu kulturno-vjersku manifestaciju „Dani mevluda i zikra“.
Odabrane odlomke Kur'ana proučili su mostarski imami: Mustafa-ef. Čolakhodžić, Mirsad-ef. Fale, Jusuf-ef. Kafadar, Arnel-ef. Demirović, hafiz Aid-ef. Tulek, hafiz Jusuf-ef- Bećoja, hafiz Dževad-ef. Gološ i polaznici Centra za učenje Kur'ana: Nahla Jašarević Mahir Jašarević, Maida Špago, Zejd Marić i Adi Macić.
U izrazima zahvalnosti da ima priliku prisustvovati ovoj vrsti ibadetskih okupljanja vjernika bihaćki muftija Kudić je prenio selame muslimana iz Krajine koji na sličan način kao i muslimani u Hercegovini istrajavaju u očuvanja emaneta i afirmaciji islamskih moralnih i civilizacijskih vrijednosti. Napomenuo je da su u tim procesima ishodišne institucije Medresa u Cazinu i Islamski pedagoški fakultet u Bihaću. U vazu je govorio o blagodatima i bereketima učenja Kur'ana napomenuvši kako je on mjerilo muslimana u svakodnevnom životu, jer je u njemu slava i ponos i stoga su vjernici obavezni razumijevati njegove poruke.
„Večeri Kur'ana su samo naznaka kako trebamo Kur'anom misliti i razmišljati. Muslimani u historiji nisu ostvarili uspjehe tek slučajno, uspjeli su jer su imali Kur'an sa sobom“, naglasio je muftija Kudić.
Na takvim pristupnim, pokretačkim premisama, dodao je, vjernici nastoje postići velike i značajne stvari u životu.
„Mi ovdje ne možemo opstati ako smo prosječni. Mi moramo biti puno bolji, stalno raditi, stalno promišljati i znati da nam niko ovdje ne garantira da ćemo opstati ako se mi ne budemo znali sačuvati“, kazao je muftija Kudić.
Stavove je ilustrirao historijskim činjenicama o prostorima u našoj zemlji na kojima više nema muslimana ili su manjina.
„Zato mi moramo imati ambiciju, onako kako nas na to potiče i Kur'an časni. Uvijek moramo imati na umu da mi moramo činiti više“, poručio je muftija Kudić.
Mostarski muftija dr. Salem-ef. Dedović u svom obraćanju se zadržao na značenjima i ciljevima manifestacije Dani mevluda i zikra i tradicionalnog mevluda na Vrelu Bune.“Ova manifestacija i mevlud objedinjuje našu zajednicu. Nadrastao je naše lokalne okvire. Značaj manifestacije vidimo u desetinama hiljada ljudi koji se raduju i spremaju mevludu na Vrelu Bune, našem jedinstvenom dovištu“, istakao je muftija Dedović.
Tradiciju mevluda smatra velikom blagodati koji je ova generacija naslijedila od svojih predaka.
„U ranijem vremenu tradicija je predstavljala baklju i svjetlo islama, jer je vjera bila na marginama stvarnosti života. U ovom našem vremenu i prostoru u kojem se želi odaslati poruka da ovdje dominira jedna vjera, jedna, politika i jedna kultura, a da su sve druge izvan tog okvira, dolazak 30 hiljada ili više ljudi nama znači puno, jer njih ovdje dovodi ljubav prema Allahu, ljubav prema Poslaniku i ljubav prema svojoj domovini. Mi se tih dana grijemo pored takvih ljudi“, prokomentirao je muftija Dedović.
Prisustvo tolikog broja ljudi, ocijenio je, šalje snažnu poruku o svebošnjačkom jedinstvu, koje je prijeko potrebno svima. „Šta nas u ovom vremenu može da izdigne iz baruština svakodnevnice opterećene podjelama na različitim osnovama. Zbog toga mi moramo biti dobri domaćini našoj braći iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine“, poručio je muftija Dedović.
Centralni program manifestacije Dani mevluda i zikra, tradicionalni mevlud i zikr na Vrelu Bune održat će se u subotu 11. Maja s početkom u 11 sati. U programima manifestacije najvaljeno je još nekoliko promocija knjiga, druženje mladih, izložba „Harfovi na zidu“, posjeta šehitlucima i dova šehidima.