Početkom naredne sedmice Centralna izborna komisija BiH trebala bi raspisati javni konkurs za izbor 12.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Prema izmjenama Izbornog zakona BiH, biraju se nestranačke ličnosti i ne predlažu ih više političke partije, kao što je bilo u prethodnih izbornim ciklusima. Mogu li ove zakonske izmjene limitirati političke partije u pokušajima kontrole biračkih odbora?
Prema izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine članovi biračkih odbora mogu biti samo iz parlamentarnih stranaka na svim nivoima. To će znatno smanjiti broj fiktivnih političkih stranaka koje učestvuju u izborom procesu samo zbog trgovine biračkim mjestima, kažu u CIK-u.
„Do sada su svi koji se prijave za izbore mogli da predlažu biračke odbore i tu smo imali najveći broj zloupotreba, jer su se prijavljivali nezavisni kandidati koji na izborima osvoje 0 glasova. Po broju prijavljenih, vidimo da je mnogo manji broj političkih subjekata koji su se prijavili za ove u odnosu na izbore 2020.“, kaže član Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba.
U Koaliciji Pod lupom smatraju da će biti problema da se popuni 12.000 nestranačkih mjesta za predsjednike i zamjenike biračkih odbora. Predlažu rigoroznije kazne za zloupotrebe u biračkim odborima koji su do sada bili najslabija karika u izbornom procesu.
„Da se povećaju kazne za nesavjesne i neodgovorne članove biračkih odbora. Moj prijedlog je dugo bio 3.000 maraka za najblaže kršenje i vise. Sankcija može biti i zabrana na sljedećim izborima ne samo političkih subjekata već i najodgovornijim osobama u tom političkom subjektu“, ističe Vehid Šehić iz Koalicije pod lupom.
Fantomske političke partije više neće izlaziti na izbore, jer nemaju svrhu. Ne mogu biti dio trgovine u biračkim odborima. Ali, političke partije neće tako lako odustati od kontrole biračkih odbora, smatraju u Transparensi Internešnelu.
“S obzirom na to kakvu su korist imali od apsolutne kontrole nad biračkim odborima, nisam siguran da u narednom periodu nećemo gledati nekakve sabotaže izbornog procesa“, navodi Srđan Traljić, portparol Transparensi Internešnela.
Političke stranke imale su decenije da usavrše zloupotrebe i izbjegnu zakonske norme u izbornom procesu, tako da neće prestati sa pokušajima zloupotreba i opstrukcija u biračkim odborima, smatra politički analitičar Mladen Bubonjić.
„Iako je ovaj zakon korak ka transparentnijem i pravednijem procesu ka procesu sa manje zloupotreba, decenije iskustva su iza njih i pokušaće da nađu rupe u tom zakonu“, mišljenja je Bubonjić.
CIK je povećao naknade za predsjednike biračkih odbora sa 170 na 400 maraka i za njihove zamjenike sa 70 na 200 maraka. Zbog toga u CIK-u ne očekuju probleme u popunjavanju 12.000 mjesta za predsjednike i zamjenike biračkih odbora.