Pet mjeseci od primjene povećanog iznosa najniže plate, u Republici Srpskoj analiziraju se efekti. Za sindikaliste pozitivni, ali ne i za poslodavce, koji traže da se ova kategorija ubuduće definiše kroz zakon. Najniža plata početkom godine u Republici Srpskoj povećana je na 900 KM, što je presudila Vlada, jer nije bilo dogovora socijalnih partnera. Dok se u Republici Srpskoj analizira uticaj povećanja minimalca, u Federaciji BiH najniža plata, od ranije obećanih hiljadu KM, i dalje na čekanju.
Povećanje minimalne plate za 200 KM nije dovelo do masovnog otpuštanja radnika, kako su ranije upozoravali poslodavci, navode u Savezu sinidkata. Podaci za prve mjesece ove godine pokazuju veći priliv u budžetske fondove. Povećana je prosječna plata, ali zbog rasta cijena nije osjetno povećanje kupovne moći. Za predstavnike radnika nema dvojbe.
“Najniža plata nije prouzrokovala nijednu negativnu posljedicu osim što se pojavio problem na kojem mi sada radimo intenzivno i pokušavamo da i to riješimo, a to je da je najniža plata postala jedina obavezna isplata poslodavaca RS i da su sveli negdje oko 35% ukupnog broja zaposlenih na iznos najniže plate, odnosno na iznos najniže plate do 1000 KM”, kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.
Najniža plata nije dovoljno pogurala ostale. Nije došlo do očekivanog lančanog povećanja. Dok u Sindikatu razmišljaju kako uticati na taj problem, poslodavci traže da se donese Zakon o utvrđivanju visine najniže plate.
“Smanjenje industrijske proizvodnje za 4,1%. Već u zadnjem kvartalu imamo rapidan pad industrijske proizvodnje u odnosu na prošlu godinu od 11%. To povezujemo između ostalog i sa najnižom platom. Smatramo da je apsolutno nepotrebno da donosimo odluku o najnižoj plati, a da prethodno ne kosnultujemo bilo kakve makroekonomske pokazatelje. To je nezabilježen pristup koji niko ne primjenjuje ni u Evropi i svijetu i ono što mi insistiramo to je standard koji se primjenjuje svagdje u svijetu”, ističe Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca RS.
U Vladi ne sumnjaju u ispravnost odluke o povećanju minimalca na 900 KM. Smatraju da su na taj način zaštitili radnike, a, priznaju, i napunili budžet.
“Mi apsolutno nemamo nikakav značajan pad zaposlenosti u RS. Evo recimo za prva 4 mjeseca ove godine u odnosu na 4 mjeseca prošle. Što znači da te neke pričice koje se žele preddstaviti kako povećanje minimalne plate je udar na privrednu aktivnost ne stoje. Mi smo povećali minimalnu platu, javnu potrošnju, povećali uplate u fondove”, stava je premijer RS Radovan Višković.
Dok se u RS analiziraju efekti povećanja minimalca, u drugom entitetu se i dalje čeka usvajanje seta zakonskih rješenja kojima bi se omogućilo obećano povećanje na 1000 KM.
“Definitivno se ne možemo složiti da 1000 KM od trenutka kada je iniciran zakon o minimalnoj plati i danas, uzimajući u obzir kako kažete inflaciju, definitivno u tom segmentu ne možemo reći da je to isti omjer, ista količina novca i mi ćemo pregovarati o tom Zakonu i prilikom konsultacija trazićemo da se ipak poveća taj iznos i sada licitirati o iznosu malo je nezahvalno dok ne budemo ušli u pregovore”, navodi Adis Kećo iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Kako bi premostili razdoblje do primjene fiskalnih zakona, Vlada Federacije BiH početkom godine omogućila je poslodavcima isplatu neoporezive pomoći radnicima u iznosu od dvije prosječne plate. No to je prepušteno volji poslodavaca. Radnici čekaju na veće zagarantovano primanje.