Ministarstvo odbrane Njemačke vjeruje kako će trebati najmanje 75.000 dodatnih vojnika kako bi ispunilo svoje obaveze prema Sjevernoatlantskoj alijansi (NATO) dok se Savez prilagođava suočavanju s onim što vidi kao sve više neprijateljski nastrojenu Rusiju, objavio je u petak magazin Spiegel, prenosi Reuters.
Pozivi za povećanjem broja vojnika mogli bi predstavljati još jednu glavobolju za Vladu u Berlinu koja se bori s time kako finansirati povećanje potrošnje za odbranu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i raspravlja o ponovnom uvođenju nekog oblika vojne službe.
Čelnici NATO-a potpisali su prošle godine prve velike odbrambene planove od završetka Hladnog rata, u kojima je detaljno navedeno kako će Alijansa odgovoriti na ruski napad. Taj je potez označio temeljnu promjenu – NATO decenijama nije vidio potrebu za izradom takvih planova, dok je vodio manje ratove u Afganistanu i Iraku i bio siguran da postsovjetska Rusija više ne predstavlja egzistencijalnu prijetnju.
Reuters dalje navodi kako su NATO i nacionalni vojni planeri pretočili planove u konkretne zahtjeve, identificirajući manjke vojnika, oružja i druge opreme potrebne za odbranu od ruskog napada koji bi, prema tvrdnjama vrha njemačke vojske, mogao doći već 2029. godine.
Strožiji ciljevi PZO-a
Na osnovu zahtjeva, saveznici će morati pregovarati koja će država ispuniti koje praznine u kapacitetima. Zahtjevi će uključivati strožije ciljeve za jačanje protuzračne odbrane, zaliha projektila dugog dometa i logističkih sposobnosti, rekao je evropski diplomat za Reuters.
Nakon Hladnog rata, mnogi su saveznici NATO-a smanjili broj jedinica protuzračne odbrane kako bi odražavali procjenu da će se morati nositi samo s ograničenom raketnom prijetnjom koja dolazi iz zemalja poput Irana. Njemačka je imala 36 Patriot jedinica kada je bila vodeća NATO-ova država tokom Hladnog rata. Sada ima devet takvih jedinica.
Novi zahtjevi NATO-a znače da će njemačke oružane snage, Bundeswehr, trebati dodatnih 75.000 vojnika da popune dodatne savezničke korpuse, divizije i brigade potrebne za provedbu odbrambenih planova, objavio je Spiegel, pozivajući se na povjerljive dokumente Ministarstva odbrane.
Visoki vojni izvor rekao je Reutersu da bi brojka možda trebala biti viša jer bi Njemačka bila glavno uporište i logističko središte u sukobu, predlažući “cifru od srednjih pet znamenki” uz spomenutih 75.000. Ministarstvo nije odmah bilo dostupno za komentar. Bundeswehr sada ima približno 180.000 vojnika i 80.000 civilnih zaposlenika.
Pitanje potrošnje i vojne službe
Potrošnja za odbranu postala je ključna tačka za trostruku koaliciju kancelara Olafa Scholza u raspravama o budžetu za narednu godinu. Scholz je 2022. godine predstavio fond od 100 milijardi eura za obnovu vojske. Njemačka je sada spremna prvi put od završetka Hladnog rata ispuniti obavezu NATO-a da će potrošiti najmanje 2% bruto domaćeg proizvoda na odbranu. Ali nakon što je prevladala budžetsku zbrku početkom ove godine, Vlada se ponovno cjenka oko toga kako nastaviti finansirati vojsku nakon što istekne fond od 100 milijardi.
Scholz je podržao svog ministra finansija koji je odbacio zahtjeve ministra odbrane Borisa Pistoriusa da se budžet za odbranu, sada predviđen na približno 52 milijarde eura, poveća za dodatnih 6,7 milijardi eura 2025. godine. Pistorius je također zadužio svoje Ministarstvo da istraži potencijalne modele za ponovno uvođenje oblika vojne službe. Spiegel piše kako je riječ o planovima za regrutiranje 10.000 ljudi godišnje, tražeći od volontera da ispune upitnik u kampanji sa sloganom “Najbolja godina mog života”.