Bugari u nedjelju izlaze na birališta na svoje šeste parlamentarne izbore u tri godine, ali analitičari kažu da je malo vjerojatno da će izbori donijeti stabilnu vladu koja može okončati dugu političku nestabilnost i deblokirati gospodarske reforme.
Bugarska, najsiromašnija članica Europske unije i jedna od njezinih najkorumpiranijih država, muči se s čestim smjenama vlada od masovnih prosvjeda protiv korupcije 2020. godine. Od tada je provedeno pet izbora koji su proizveli klimave koalicije koje su se brzo raspale.
Najnovije ankete javnog mnijenja pokazuju da ni ovaj put nijedna stranka neće osvojiti većinu.
Birališta se otvaraju u 7 sati ujutro po mjesnom vremenu, a zatvaraju se u 20 sati. Izlazne ankete trebale bi biti objavljene odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta. Prvi djelomični rezultati očekuju se oko ponoći.
Bugarskoj treba stabilna vlada koja dobro funkcionira kako bi ubrzala protok sredstava EU-a u lošu infrastrukturu i kako bi je potaknula da se pridruži eurozoni te u potpunosti sudjeluje u europskom otvorenom šengenskom prostoru.
Planovi za pridruživanje eurozoni već su dva puta odgođeni zbog neispunjenih ciljeva inflacije. Pristupanje je trenutno zakazano za 25. siječnja 2025.
Neuspjeh u formiranju stabilne vlade povećao bi rizik od daljnjih odgoda, objavili su analitičari Tenea u prošlotjednom izvješću.
Bugarska je do sada primila samo 1,4 milijarde eura od 5,7 milijardi eura dostupnih bespovratnih sredstava iz instrumenta EU-a za oporavak i otpornost.
“Daljnji napredak je neizvjestan jer zemlja mora provesti politički osjetljive reforme u energetskom sektoru, što bi moglo biti teže bez stabilne vlade”, dodali su.
Nedjeljno glasovanje potaknuto je raspadom vladajuće koalicije u ožujku koja se sastojala od stranke desnog centra GERB i reformističke stranke Nastavljamo promjene (PP).