Otprilike 3 od 4 odrasla Amerikanca vjeruje da su predstojeći predsjednički izbori od vitalnog značaja za budućnost američke demokratije, iako smatraju da koji kandidat predstavlja veću prijetnju ovisi o njihovim političkim sklonostima, prema novoj anketi.
Anketa koju je sproveo Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih poslova otkriva da većina demokrata, republikanaca i nezavisnih birača vidi izbore kao „veoma važne” ili „izuzetno važne” za demokratiju, dok demokrate imaju veći nivo intenziteta po tom pitanju. Više od polovine demokrata kaže da su izbori u novembru „izuzetno važni” za budućnost američke demokratije, u poređenju sa oko 4 od 10 nezavisnih i republikanaca.
Demokrata Pamela Hanson, 67, iz Ameryja, Wisconsin, rekla je da je ozbiljno zabrinuta za budućnost demokratije u zemlji ako republikanski predsjednički kandidat Donald Trump bude izabran.
„Njegove izjave imaju tendenciju da je on kralj ili diktator, osoba koja sama upravlja”, rekao je Hanson.
„Mislim, čovjek je po mom mišljenju neozbiljan.”
Ali republikanac Ernie Wagner iz Libertyja u New Yorku rekao je da je administracija predsjednika Joea Bidena – čiji je dio potpredsjednica Kamala Harris, demokratska kandidatkinja – ta koja je zloupotrijebila moć izvršne vlasti.
„Biden je pokušao da izbriše studentske zajmove, a sudovi su mu rekli da je to neustavno raditi”, rekao je Wagner (85).
„On je naoružao FBI kako bi se okomio na političke protivnike.”
Rezultati ankete sugeriraju da mnoge demokrate i dalje gledaju na Trumpa kao na prijetnju demokratiji nakon što je pokušao da poništi rezultate izbora 2020. i prigrlio izgrednike koji su napali američki Capitol 6. januara 2021. i zaprijetio da će tražiti odmazdu protiv svojih protivnika ako pobijedi na reizboru.
Ali oni također ukazuju da se mnoge Trumpove pristalice slažu s njim da je Biden stvarna prijetnja demokratiji. Trump i njegovi saveznici optužili su Bidena da je „naoružao” Ministarstvo pravosuđa jer je ono pokrenulo optužbe protiv bivšeg predsjednika zbog njegovog nastojanja da zaustavi potvrđivanje izbora 2020. i čuvanja povjerljivih dokumenata, iako nema dokaza da je Biden imao bilo kakvu umiješanost ili utjecaj u slučajevima.
Trump je sebe predstavio kao branitelja američkih vrijednosti i prikazao Bidena kao „rušitelja” demokratije. On je više puta nakon što je preživio atentat prošlog mjeseca rekao da je „primio metak za demokratiju”.
Anketa, provedena u danima nakon što je Biden odustao od utrke i Harris najavila svoju kampanju, rani je uvid u stavove Amerikanaca o preoblikovanom takmičenju.
Većina i demokrata i republikanaca kaže da bi demokratija mogla biti ugrožena na ovim izborima u zavisnosti od toga ko će pobijediti, što je generalno u skladu s rezultatima kada je to pitanje posljednji put postavljeno u anketi AP-NORC-a u decembru 2023.
Hanson, demokrata iz Wisconsina, rekla je da se brine da bi Trump u drugom mandatu iskoristiti američki Vrhovni sud kojim dominiraju konzervativci da poništi važne slobode. Također je zabrinuta da bi on napunio svoj kabinet lojalistima koji ne mare za dobrobit svih u zemlji i oduzeti sredstva agencijama koje reguliraju ključne funkcije društva.
Ali Wagner, njujorški republikanac, odbacio je te zabrinutosti i ukazao na Trumpovo vrijeme na vlasti.
„Kada je bio u Bijeloj kući, imali smo mir, imali smo prosperitet, imali smo energetsku nezavisnost”, rekao je.
„Šta je tu nedemokratsko?”
Rekao je da ne misli da su Trumpove namjere koje su dovele do i 6. januara bile zločinačke.
„Samo mislim da je bio u zabludi”, rekao je Wagner.
Neki nezavisni glasači također pažljivo razmatraju uloge predstojećih izbora na demokratsku budućnost zemlje.
„Vjerujem da su ovo najvažniji izbori u mom životu”, rekla je 53-godišnja Patricia Seliga-Williams iz LaValea u Marylandu, nezavisna osoba koja teži da glasa za Harris.
Seliga-Williams je rekla da zrađuje 15 dolara po satu kao službenica doručka u hotelu i sjeća se kako je Trump dobro vodio ekonomiju i imigraciju. Ali nije joj se svidjelo kada je nedavno rekao da planira biti „diktator” prvog dana na funkciji.
„Svi znamo da bi Donald Tramp mogao da vodi državu”, rekla je ona.
„Ali on je više previše agresivan i mislim da ne mogu vjerovati tome kao glasač.”
Prema anketi AP-NORC-a, ne slažu se svi da će ovogodišnji predsjednički izbori biti prekretnica za demokratiju u zemlji, nudeći potpuno različite razloge. Otprilike 2 od 10 Amerikanaca kaže da je demokratija u SAD-u dovoljno jaka da izdrži ishod izbora bez obzira ko pobijedi, dok još 2 od 10 vjeruje da je demokratija već toliko ozbiljno slomljena da ishod nije bitan.
Anketa također pokazuje da ulog demokratije na izborima više osjećaju stariji nego mlađi.
„Tvrdnja da drugi kandidat pokušava da uništi demokratiju, to mi ne odgovara”, rekao je Daniel Oliver, 26, nezavisni iz predgrađa Detroita. „Mislim da imamo stvari koje bi trebalo da štite od toga kada se igrate na uništavanje demokratije. Imamo i druge grane vlasti. Imamo ljude koji veruju u glasanje. Dakle, kandidatu bi bilo teško da preuzme vlast i postane neka vrsta diktatora.”
Biden i Tramp mjesecima su se prepirali oko toga čiji bi drugi mandat bio gori za demokratiju.
Harris se više fokusirala na koncept „slobode” u prvim danima svoje kampanje, ali se vratila na tu temu u obraćanju članovima sestrinstva Sigma Gamma Rho u Houustonu prošle sedmice, rekavši „naše osnovne slobode su na glasanju, a isto tako i naša demokratija”.