Ministarstvo odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo nedavno je donijelo pravilnik o vođenju evidencije o neprihvatljivim oblicima ponašanja i drugim faktorima koji mogu ugroziti najbolji interes učenika i zaštiti učenika. Pravilnik je izazvao niz reakcija u javnosti, pretežno negativnih. Tim povodom je organizirana i panel diskusija o primjeni pravilnika o sigurnosti i zaštiti učenika, sa ljudima iz prakse, kako bi približili javnosti eventualne nesuglasice.
Škola je druga porodica u kojoj djeca provode dosta vremena. Zbog toga je potrebno da se djeca tu osjećaju najsigurnije. Profesori ističu da se pravilnik donosi u najboljem interesu djece, kako bi bili prepoznati oblici ponašanja koji su povezani sa faktorima rizika, te da bi se moglo pravovremeno reagirati.
Prof. dr DŽENANA HUSREMOVIĆ, Filozofski fakultet UNSA
“Poenta tih naših prvih radova je bilo da objasnimo nastavnicima, da im ponudimo listu indikatora koji bi im pomogli da razumiju koja su to ponašanja koja zaista mogu ukazivati na određene probleme kod djece, bilo da su to ponašanja povezana sa maloljetničkim prestupništvom kasnije ili su to viktimogena ponašanja”.
Prof. dr VILDANA PLEH, Pravni fakultet UNSA
“Bilo koji oblici ponašanja koji su vezani za ove indikatore, odnosno faktore rizika, na njih treba reagovati”.
Bura reakcija javnosti uzrokovala je povlačenje viktimogenih faktora iz pravilnika. Iz Ministarstva ističu da je došlo do preuranjenih negativnih reakcija. Pravilnik je ostao na snazi.
NAIDA HOTA-MUMINOVIĆ, ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo
“Kada govorite da li je pravilnik na snazi, mi smo zaprimili jednu urgenciju Agencije za zaštitu ličnih podataka u kojima nas pozivaju da stavimo pravilnik van snage, pozivajući se na rješenje iz 2018. Zatražili smo od Agencije da nam u jednom zakonitom postupku da priliku da pojasnimo stvari jer je rješenje iz 2018. godine izvršeno”.
ADIS DUČIĆ, ekspert iz oblasti bezbjednosti
“Važnosti kada govorimo o indikatorima, ti indikatori koji su definisani da praktično budu prisutni primjenjivi ne samo u porodici da roditelji znaju prepoznati ponašanje djeteta, već i u školi i vršnjacima”.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo ističu da bilježe pad maloljetničkog nasilja.
HASAN BEGIĆ, MUP KANTONA SARAJEVO
“Primjera radi, 2019. obilježja krivičnih djela od strane maloljetnih izvršilaca imali smo 74 događaja, a 2023. godine 53. Recedivizam kada je u pitanju, opet bilježimo pad”.
Pravilnik o evidenciji i pravilnik individualnog plana podrške i brige koji je ostao na snazi, ističu iz Ministarstva, ostavlja djeci u osnovnim školama mogućnost da završe školu, nastave školovanje te ostanu što više u obrazovnom programu tako formirajući sebe kao korisne osobe za društvo u cjelini. Iako Ministarstvo i škola imaju ogroman utjecaj na preveniranje nasilničkog ponašanja maloljetnika, na društvu ipak ostaje najveća odgovornost.