Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci ove godine evidentan je pad izvoza drvne industrije, osim neobrađenog drveta. Usljed poremećaja njemačkog tržišta, kao glavnog izvoznog tržišta Bosne i Hercegovine, ali i globalne krize, zabilježen je pad od 33,4 miliona, što je 15,4 posto manje nego u prvoj polovini prošle godine.
Domaći drvoprerađivači suočeni su sa velikim gubicima. Drvoprerađivači u Bosni i Hercegovini prinuđeni su da smanje proizvodnju i broj radnika, a neki i da obustave proizvodnju. Naš sagovornik proizvodi masivni namještaj koji za sada ima dobar prolaz na evropskom tržištu. Ističe da trpe stalne pritiske stranih kupaca za smanjenje cijena. Kriza u Njemačkoj se, kaže, odrazila na cijelu Evropu i na smanjenje obima kupovine proizvoda od drveta.
– Generalno stanje kod ostalih kolega je prilično zabrinjavajuće. Pad u prihodu je i do 20 posto. Široka potrošnja namještaja je dovedena u pitanje, jer su to prosječne i manje plate i smanjen je obim te vrste kupovine – kaže Janko Petrović, vlasnik firme iz Bratunca.
Podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine pokazuju da je vrijednost izvoza drvne industrije u prvoj polovini godine u odnosu na isti period prošle godine manji za 8,5 posto. Jedino izvoz neobrađenog drveta bilježi skoro dupli rast i količinski i vrijednosno, jer je od prošle godine obustavljena suspenzija izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH. Domaći proizvođači su zbog smanjenih narudžbi smanjili i broj zaposlenih za 20 odsto.
– Oko 30 posto smanjen fizički obim proizvodnje u namještaju. Imamo slučajeve gdje su neki proizvođači obustavili proizvodnu, a svi se žale na smanjenje narudžbi i veliki pritisak za smanjenje cijena – navodi Igor Andrić, sekretar Udruženja za šumarstvo i preradu drveta u PKRS.
Stručnjaci u ovoj oblasti ističu da je do prošle godine potražnja bila znatno veća od ponude i do poremećaja je došlo nakon rata između Rusije i Ukrajine, što se odrazilo na zapadnoevropsko tržište. Smatraju da bi domaći drvoprerađivači trebali da povećaju stepen finalizacije proizvoda.
– Šumarstvo i prerada drveta čine 18 odsto ukupnog izvoza i zapošljavaju 17.000 radnika. Samo u Njemačkoj je za godinu izdato 30 posto manje građevinskih dozvola, što ukazuje na smanjenje investiranja, a time i potraženje proizvoda za drvetom – dodaje Dragan Čomić, profesor na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.
– Što se tiče pomoći drvoprerađivačima vrlo je teško da država pomaže samo jednu granu privrede. Generlano moramo djelovati na opštem planu. Poboljšanje same poslovne klime, debirokratizacija, smanjenje doprinosa – ističe Damir Bećirović, ekonomista.
Značajan pad izvoza proizvoda od drveta zabilježen je u Njemačku, Italiju, Sloveniju, Francusku, dok je rast ostvaren u Kinu i Poljsku. Naši sagovornici smatraju da je izlaz za domaće drvoprerađivače da pokušaju proboj i na nova tržišta, osim zapadnoevropskog.