Njemačka, donedavno sinonim za industrijsku snagu i ekonomski prosperitet, sada se suočava s dubokom i složenom krizom. Ranije je BDI (Savez njemačke industrije) upozorio da se njemačka industrija suočava s ozbiljnim rizicima deindustrijalizacije zbog visokih troškova energije i smanjene potražnje za tehnologijom, što posebno pogađa srednje poduzetnike.
Godinama se ekonomski problemi prikrivali stabilnom zaposlenošću i relativnim mirom na političkoj sceni, no ti izazovi sada izlaze na vidjelo u punom obimu, izazivajući zabrinutost za budućnost najveće europske ekonomije – prenosi POLITICO.
Četiri ključna čimbenika doprinose ovoj situaciji: industrijski egzodus, demografski pad, propadanje infrastrukture i manjak inovacija. Njemačka industrijska snaga, nekada dominantna u sektorima poput automobilske proizvodnje, čelika i kemijske industrije, sada je ozbiljno ugrožena.
Industrijski egzodus i transformacija
Automobilska industrija, na čelu s divovima poput Volkswagena, suočava se s brzim prelaskom na električna vozila, ali se muči s prilagodbom Još jedna simbolična industrija, proizvodnja čelika, suočava se s velikim poteškoćama. ThyssenKrupp, nekada lider u ovom sektoru, suočava se s padom potražnje, strogim ekološkim standardima i visokim troškovima energije.
Vlada pokušava podržati prijelaz na “zeleni čelik” kroz subvencije, no veliki izazovi ostaju. Proizvodnja čelika na bazi vodika zahtijeva ogromne količine energije, a nedovoljna infrastruktura za obnovljive izvore energije čini ovaj cilj dalekim.
Duisburg, središte njemačke industrije čelika, suočava se s neizvjesnom budućnošću, što bi moglo pogoditi desetke tisuća radnih mjesta. Uz to, sve veći odlazak mladih i obrazovanih stručnjaka, koji traže bolje prilike u inozemstvu, dodatno pogoršava demografske probleme.
Propadajuća infrastruktura
S obzirom na to da su investicije u infrastrukturu bile zanemarene tijekom posljednjih nekoliko godina, a troškovi tih projekata sada rastu, Njemačka je suočena s problemima koji zahtijevaju brze, ali i skupe intervencije, no ustavna ograničenja na državnu potrošnju ograničavaju kapacitet vlade da ulaže u nužne projekte, što dodatno usporava bilo kakav napredak.
Njemačka, koja je nekad bila tehnološki pionir, suočava se s velikim digitalnim zaostatkom. Uspjeh iz 20. stoljeća u sektorima poput automobilske i kemijske industrije nije bio praćen razvojem digitalnih tehnologija.
Zemlja je sporo reagirala na globalnu digitalnu revoluciju, a to je postalo očigledno kroz slabost u sektorima poput razvoja softvera, umjetne inteligencije i modernih energetskih tehnologija. Za usporedbu, industrije u SAD-u i Kini, koje su usvojile digitalizaciju i inovacije, preuzele su prednost, ostavljajući Njemačku iza. Intelova nedavna odluka da odgodi svoje planirano ulaganje od 30 milijardi eura u njemačke čipove samo je dodatno osnažila osjećaj da Njemačka gubi bitku u tehnološkom nadmetanju.
Politička kriza
Sve ove ekonomske nevolje pogoršava politička nestabilnost i nesposobnost trenutne koalicijske vlade pod vodstvom Olafa Scholza da iznese konkretne mjere za rješavanje problema. Scholzova vlada, sputana unutarnjim sukobima i ograničenjima potrošnje, suočava se s padom popularnosti. Njegova Socijaldemokratska partija (SPD) doživjela je povijesno loše rezultate na izborima, a sve veći utjecaj krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) stvara politički nemir.
Gospodarske brige postale su glavni prioritet Nijemcima, prema istraživanjima, odmah iza pitanja migracija. To stvara dodatni pritisak na Scholza, čija popularnost pada na rekordno niske razine. Samo 18% Nijemaca je zadovoljno njegovim vođenjem zemlje, što je znatno niže od bilo kojeg prijašnjeg njemačkog kancelara. U isto vrijeme, opozicijski čelnik Friedrich Merz iz CDU-a jača svoju poziciju i priprema se za sljedeće izbore s programom obnove njemačke industrije i povećanja produktivnosti.
Njemačka se suočava s vremenom suštinskih promjena i izazova, pri čemu mnogi strahuju da bi ekonomski problemi mogli dodatno polarizirati društvo i dovesti do rasta političkih ekstremizama. Dok su Njemačka i njezini građani bili usredotočeni na vanjske izazove poput rata u Ukrajini i migracijske krize, domaće ekonomske poteškoće su se godinama akumulirale, sada dolazeći do točke kad više ne mogu biti ignorirane.