Na godišnjem okupljanju industrije u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH), uz podršku Hrvatske turističke zajednice i Ministarstva turizma i sporta u Termama Tuhelj gostovao je i meteorolog Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji je govoreći o porastu temperatura kopna i mora kazao kako su temperature svakako u porastu.
“Ipak razlika je između nekih drugih svjetskih mora i našeg mora. Mora se u prosjeku sporije hlade od kopna, a Sredozemlje je još zatvoreno, pa dolazi do zagrijavanja. Nedavna situacija u Španjolskoj tako je dijelom i posljedica temperatura mora”, rekao je Güttler i dodao: “Jadran raste oko 2-3 milimetara godišnje”, piše Poslovni.hr.
Rast razine mora prijeti mnogim zemljama širom svijeta, osobito onima koje imaju nisku obalu ili se sastoje od otoka. Među najugroženijima su Maldivi jer se mnogi od njegovih otoka nalaze na svega nekoliko metara iznad morske površine. U opasnosti su i Bangladeš, Vijetnam, kao i otočna nacija u Tihom oceanu Kiribati koja već sada trpi posljedice podizanja razine mora, zbog čega je postala simbol borbe protiv klimatskih promjena.
Globalna klimatska kriza
NASA je prije nekoliko godina objavila interaktivnu kartu koja vizualno prikazuje očekivani porast razine mora širom svijeta u idućim desetljećima. Ova karta, predstavljena 2021. godine, postala je dostupna nakon izlaska ključnog svjetskog izvješća o klimatskim promjenama, koje naglašava da je klimatska kriza globalna i brzo se širi, prenosi dnevno.hr.
Ovaj projekt pruža uvid u kako će određene regije svijeta biti pogođene klimatskim promjenama uslijed rasta razine mora. Vizualizacija se temelji se na podacima o otapanju ledenjaka, glečera i promjenama morskih struja, čime se daju projekcije budućih promjena.
Bob Kopp, vodeći autor spomenutog izvješća i ravnatelj Instituta za zemlju, ocean i atmosferske znanosti na Sveučilištu Rutgers, napominje da će se razina mora povećati za 15 do 30 centimetara do sredine ovog stoljeća, bez obzira na to koliko se smanji emisija stakleničkih plinova. Dodatno, postoji rizik od ponovnog događanja ekstremnog porasta razine mora koji se događao jednom u 100 godina, čak i do 2100. godine. Međutim, Kopp ističe da još uvijek imamo mogućnost utjecati na ovu budućnost putem odluka koje donosimo danas.
Najbrži rast u 3000 godine
Razina mora dramatično je rasla od 1970-ih, a tijekom proteklog stoljeća bilježi se brži rast nego bilo kojeg prethodnog stoljeća u zadnjih 3000 godina. Prosječni porast iznosio je oko četiri milimetra godišnje u zadnjih 100 godina.
Prema predviđanjima prikazanim na ovoj karti, rast razine Jadranskog mora do 2100. godine iznosit će 60 centimetara. U Hrvatskoj je jedan od najugroženijih gradova Zadar koji se nalazi na nula metara nadmorske visine.