Predsjednik Udruženja pčelara “Pčela” iz Tešnja Mahmo Husibegović preuzeo je uime udruženja na čijem je čelu hiljadu sadnica pitomog kestena (Castanea sativa) od predstavnika Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenice (INZ).
Projekt “Razvoja pčelarstva na području Kantona” kojeg finansira Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) ima za podprojekt sadnju medonosnih biljaka u svrhu razvoja pčelarstva. Dok se ranijih godina sadnice distribuirane po svim općinama i udruženjima pčelara, novim pristupom se odlučilo u jednoj godini da cjelokupna nabavljena količina bude usmjerena na jedno područje, te je zbog interesa i osiguranog “plasmana”, odnosno sadnje i korištenja, odlučeno da ovaj put to bude Tešanj.
– Sa tom donacijom “zaokružena” je cifra od 7.000 sadnica pitomog kestena u tri godine, veoma zahvalne drvenaste biljke, koja je istovremeno i polenska i nektarna “paša” za pčele, ističe Kasim Velić, rukovoditelj zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Cilj projekta je obogaćivanje prostora ZDK medonosnim biljem, čime se smanjuje potreba da se obavlja “ispaša” pčela, odnosno njihovo voženje van područja Kantona u druge dijelove BiH, a time dovelo i do boljih prinosa meda, prenosi Fena.
– To jeste dugotrajan i mukotrpan proces, ali mi očekujemo podršku i samih pčelara i lokalnih zajednica u ZDK – istakao je Velić.
Dodao je da usprkos problemima sa sušnim sezonama očekuje da se značajna većina sadnica primi, te da je i ova godine kvalitet sadnica izvrstan, što garantuje visok procenat primanja i rasta, u čemu naravno ključnu ulogu imaju sami pčelari, pravilnom sadnjom i održavanjem sadnica u prve dvije, tri godine.
Mahmo Husibegović je godinama na čelu tešanjskog udruženja pčelara “Pčela” koje okuplja oko 120 pčelara, od kojih je sedamdesetak redovno i aktivno u svim projektima ovog udruženja.
– Neophodno je da mi mijenjamo strukturu svog medonosnog bilja, jer se pokazalo da neke biljke jednostavno ne mede dovoljno – kazao je Husibegović, dodajući da je posebno radostan zbog ove donacije jer su karakteristike kestenovog meda među najboljim u ovoj oblasti.
Husibegović navodi da će dobijena količina značajno utjecati na kvalitet dobivenog meda u narednim godinama na tom području. U laboratorijama INZ-a tešanjski pčelari su uradili analizu 50 uzoraka medova svojih proizvođača sa tržišta, sa štandova, što će biti odlična osnova za dalje unapređenje.
– Pripremamo edukaciju na osnovu tih raznovrsnih nalaza, jer ima medova koji su fantastični, ali i onih koji su zabrinjavajući. Radujem se da smo našli i “loših medova” jer je to pokazatelj da smo na pravom putu – dodao je.
Dobavljač sadnica Damir Zejnilović (Net green Lukavac) se zahvalio INZ-u i pčelarima u ZDK i FBIH na ukazanom povjerenju, te istakao značaj ovog i sličnih projekata.
– Zaista je prijeko potrebno u vremenu kad je slaba kontrola zagađivanja, uništavanja i sječe da bude bviše ovakvih programa, a i u programe šumarstava treba uključiti ovakve programe sadnje medonosnih kultura u rubnim područjima pogodnim za pčelare – istakao je Zejnilović.
Sadnice su sa područja država EU (Zapadne Evrope), od provjerenih stručnih kompanija i dobavljača, a pčelarima osim pitomog, na raspolaganju za “ispašu” pčela na raspolaganju i krupni kesten, lipa, bagrem, lavanda…, saopćeno je iz INZ-a.