Zabrana ili ograničavanje korištenja mobilnih telefona u školama, postaje sve češća praksa u mnogim evropskim zemljama. Ovakva odluka na snazi je i u nekim bh. školama. Negativan uticaj na koncentraciju i komunikaciju s vršnjacima, samo su neki od razloga za takav potez. Senaida Kahrimanović iz Čelića je majka učenika prvog razreda srednje škole. Kaže da, zbog razvoja tehnologije, korištenje mobitela u školi uzrokuje probleme i podržala bi inicijativu zabrane, poput Emine Muminović iz Teočaka.
“Djeca se koriste i TikTokom, Facebookom, dolazi do problema u školi, problema sa prosvjetom, probleme stvaraju sami sa sobom. Svašta i slikaju, svašta i objavljuju”, kaže Senaida Kahrimanović.
“Moderna tehnologija je baš uzela maha kod djece. Naša Srednja škola Teočak se isto zalaže za manje korištenje društvenih mreža, kojekakvih aplikacija”, navodi Emina Muminović.
Dok se naše sagovornice nadaju i donošenju odluka o ograničavanju ili zabrani, u Katoličkom školskom centru u Tuzli i u osnovnoj školi i gimnaziji je to praksa od prošle godine. Nakon dolaska u učionicu, nastavnik prikuplja mobilne telefone u kutiju i potom stavlja u ormarić. Svoje uređaje učenici mogu uzeti kada izađu iz škole nakon nastave. Počelo je kao pilot projekat, uz podršku roditelja, a danas se u potpunosti primjenjuje odluka.
“To smo evo i zamijetili, da je manje tih situacija negativnih koje su se događale upravo na odmorima koristeći telefone, a isto tako vidimo da su učenici više upućeni jedni ka drugima i da provode to vrijeme zajednički”, ističe Žana Altumbabić, direktorica Osnovne škole u KŠC “Sveti Franjo” Tuzla.
Slični efekti su i u najbrojnijoj tuzlanskoj osnovnoj školi “Tušanj”, u kojoj je ova praksa na snazi dvije godine i već nakon prve sedmice uočene su pozitivne promjene.
“Mi smo uočili ustvari da jedan od ometača same nastave jesu mobiteli, da djeca nisu fokusirana na nastavni sadržaj nego na sadržaj koji gledaju za vrijeme nastave na telefonima i onda smo mi shvatli da moramo poduzeti jedan od koraka, a to je ograničavanje korištenja telefona za vrijeme nastave”, priča Amela Sinanović, direktorica JU Osnovna škola “Tušanj”, Tuzla.
Sociologinja Midheta Mumić za BHRT navodi da su prednosti takvih odluka višestruke, a najbitniji aspekt je socijalizacija.
“Na odmorima, u momentima kada bi oni u potpunosti bili okupirani tim mobilnim telefonima, oni ipak obavljaju komunikaciju licem u lice, razgovaraju jedni sa drugima i tako stiču različite vještine koje podrazumijevaju međusobne odnose”, navodi Midheta Mumić, profesorica sociologije i filozofije.
S druge strane, direktorica Elektrotehničke škole se ne zalaže sa zabranom korištenja mobitela, ali je, dodaje, ključno razvijati odgovornost kod djece i tu je porodica glavna karika.
“Ali bih postavila određena pravila i ograničila upotrebu sadržaja i kao roditelj i kao sociolog kad je u pitanju korištenje mobilnih telefona”, kaže Admira Uzunić, direktorica JUMS Elektrotehnička škola Tuzla.
Upotreba mobitela na nastavi nije regulisana zakonskim i podzakonskim aktima iako je prošle godine podnesena i inicijativa na nivou FBiH, ali škole to mogu učiniti svojim aktima.