Sve više istraživanja potvrđuje da naše svakodnevne navike mogu znatno utjecati na brzinu starenja i kvalitet života u starijoj dobi. Napredak u nauci otvara vrata strategijama koje mogu produžiti zdrav i ispunjen životni vijek. Posljednjih decenija naučnici su identificirali ključne mehanizme starenja na molekularnom nivou.
Novo područje istraživanja fokusira se na razliku između biološke i hronološke dobi. Naučnici su razvili ‘satove starenja’ koji mogu mjeriti stvarnu biološku starost osobe – neovisno o godinama na ličnoj iskaznici. Ova otkrića pokazuju da različiti organi mogu starjeti različitim brzinama unutar istog tijela.
Ključne navike
Posebno su zanimljiva iskustva ljudi koji su doživjeli 100 i više godina. Maria Moreira iz Portugala, koja je doživjela 116 godina, pripisuje svoju dugovječnost svakodnevnoj konzumaciji maslinovog ulja i čaši crnog vina. Japanka Kane Tanaka, koja je živjela 119 godina, svakodnevno je pila zeleni čaj i jela ribu, uz redovno rješavanje matematičkih zadataka.
Jeanne Calment iz Francuske, koja je držala rekord najdužeg životnog vijeka od 122 godine, konzumirala je maslinovo ulje, čokoladu i vino u umjerenim količinama. Također je vozila bicikl do svoje 100. godine. Među živućim stogodišnjacima posebno je zanimljiv Juan Vicente Pérez iz Venezuele (114 godina), koji svakodnevno jede kukuruznu kašu, grah i slatki krompir, a potpuno izbjegava alkohol i cigarete.
Sister André iz Francuske, koja je živjela do 118 godina, uživala je u čaši vina svaki dan i maloj količini čokolade, dok je izbjegavala procesiranu hranu. Emma Morano iz Italije doživjela je 117 godina svaki dan konzumirajući sirova jaja i kekse, a izbjegavala je meso.
Nove terapije
Istraživanja pokazuju da smanjenje dnevnog unosa kalorija za samo 12,5% može značajno usporiti biološko starenje. To je ekvivalent smanjenju od 250 kalorija dnevno – otprilike količini jednog peciva. Važno je napomenuti da se radi o umjerenom smanjenju uz održavanje unosa svih potrebnih nutrijenata.
Terapija krvlju mladih osoba: Revolucionarno istraživanje pokazuje da određeni proteini iz krvi mladih organizama mogu imati pomlađujući učinak na starije organizme. Posebno je zanimljiv protein TIMP2, koji pokazuje obećavajuće rezultate u poboljšanju kognitivnih funkcija.