Dok se još uvijek traži način da se izmiri dug od 110 miliona maraka prema slovenskoj firmi Viaduct, stručnjaci sve glasnije upozoravaju: Ko će i kako vratiti te dugove? Umjesto da se sredstva usmjere u podršku domaćoj privredi i nadolazećoj proljetnoj sjetvi, novac će, zbog političke neodgovornosti lidera iz Republike Srpske, biti preusmjeren van države. A ovo je tek jedan u nizu problema koji prijete da dodatno pogoršaju ekonomsku situaciju u entitetu.
U Bosni i Hercegovini ekonomska situacija postaje sve kompleksnija, a stanje u RS-u sve ozbiljnije. Prema procjenama ekonomskih analitičara, depoziti koje RS drži u bankama pokrivaju tek 36 posto obaveza, dok Federacija BiH pokriva oko 76 posto. Jasno je – entitet RS ima duplo manju likvidnost od Federacije.
„Likvidnost Republike Srpske je znatno slabija u odnosu na Federaciju, i to je naročito vidljivo kroz brojne sudske i arbitražne presude koje su bile očekivane, a odnose se na Elektroprivredu Slovenije i Termoelektranu Ugljevik. To su ozbiljni problemi, i postavlja se pitanje kako Vlada RS-a planira obezbijediti sredstva za finansiranje budžeta“, ističe za Raport ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Bez ozbiljnog pristupa ovim pitanjima, upozorava struka, situacija bi mogla dodatno eskalirati. Entitet, koji već sada ima teškoće s izmirivanjem dugova, mogao bi se suočiti s još većim finansijskim problemima.
„RS je u lošijoj ekonomskoj poziciji ne samo zbog višeg stepena zaduženosti u odnosu na Federaciju, već i zato što, u slučaju približavanja bankrotu, Federacija može računati na prodaju vrijednih javnih resursa. Federacija još raspolaže profitabilnim javnim preduzećima koja bi mogla biti privatizovana, dok RS više nema gotovo ništa – osim Elektroprivrede RS, koja je sve zaduženija i sve dublje u problemima. Tu su i brojni arbitražni sporovi koji su već izgubljeni ili će to uskoro biti, što podrazumijeva dodatne milijarde obaveza“, upozorava ekonomista Igor Gavran.
Dug od 110 miliona maraka, koji je trenutno tema u fokusu, samo je dio šireg problema. Umjesto da taj novac ostane unutar zemlje i bude investiran u proizvodnju, završit će vani – kao direktna posljedica političkog nemara. Pitanje koje ostaje otvoreno glasi: Hoće li domaći političari napokon preuzeti odgovornost i okrenuti se konkretnim mjerama za spas privrede?
Centralna banka BiH u svojim najnovijim projekcijama za 2025. godinu predviđa skroman intenzitet ekonomske aktivnosti.
„Većina ekonomskih pokazatelja se pogoršava, što je logično s obzirom na trenutno stanje. Centralna banka ne predviđa recesiju niti potpunu ekonomsku katastrofu, ali očekivani rast BDP-a je slab i uglavnom simboličan. Uz to dolaze i brojna negativna predviđanja, uključujući i povećanje inflacije, što posebno zabrinjava građane“, navodi Gavran.
Iz Centralne banke ističu da su od početka godine inflatorni pritisci u porastu, posebno zbog rasta cijena hrane, električne energije i usluga. Takođe, dodaju da u ovom trenutku ne postoje ni modeli ni ekspertske procjene efekata povećanja minimalne plate.
„Vlast se ne želi odreći ničega – PDV je i dalje isti i za luksuzne automobile i za osnovne životne namirnice. Ova makroekonomska analiza vrlo precizno prikazuje rizike pred kojima se nalazimo. Pitanje je samo čita li iko iz nadležnih ministarstava te izvještaje i planove“, pita se Pavlović.
Zaključak je jasan – vlast mora uključiti stručnjake i hitno raditi na pronalasku rješenja. Improvizacija i prebacivanje odgovornosti više nisu opcija. Samo konkretne reforme i snažna podrška domaćoj privredi mogu spriječiti dublje ekonomske potrese koji prijete da destabilizuju cijeli entitet.
(Raport)