U posljednjih manje od godinu dana, tržište trgovine u Bosni i Hercegovini doživjelo je ozbiljne tržišne disrupcije pojavom aplikacije TEMU. Ova platforma, koja u velikoj mjeri koristi poslovne modele koji nisu usklađeni s postojećim pravilima trgovine, postala su prijetnja u kontekstu tržišne ravnoteže. O svemu svjedoče i podaci do kojih je iz Uprave za indirektno oporezivanje došao portal Biznis.ba. Naime, prema zvaničnim podacima, do sada je u našu državu stiglo million i 153 hiljade pošiljki vrijednih gotovo 103 miliona KM. Od pomenutih 103 miliona KM koje je TEMU zaradio na tržištu BIH, država BiH zaradila je gotovo ništa, jer su pošiljke glavnom bile u vrijednost do 300 KM, što znači da država od njih nije zaradila ništa.
Regionalni centar Sarajevo ukupno je zaprimio 93.134 pošiljke, vrijednosti cca 7,8 miliona KM. Najskuplja pošiljka bila je vrijednosti 567,04 EUR-a koja je ocarinjena u redovnom carinskom postupku i za koju su naplaćene uvozne carinske dažbine. Najveći broj pošiljaka pristigao je u novembru s obzirom da je u tom mjesecu počela i isporuka paketa od strane pošiljaoca. Najčešći artikli koji su poručivani su odjeća, obuća, razni sitni alati i kućanske potrepštine.
Regionalni centar Tuzla, tačnije Carinska ispostava Tuzla je zaprimila 18.104 pošiljke vrijedne cca 1,5 milona KM, a CR/GP Rača 368.530 pošiljki vrijednih 33,115 milion KM. Najveća pojedinačna vrijednost paketa bila je 145,44 EUR.
Regionalni centar Banja Luka (Carinska ispostava Banja Luka i Carinska ispostava Gradiška) bilježe 605.564 pošiljki, vrijednih 56,4 miliona KM. Najveća vrijednost pojedinačne pošiljke u 2024. godini je bila 1.100,00 KM, a prosječna vrijednost pojedinačne pošiljke je bila cca 200,00 KM. Najviše su naručivani slijedeći artikli: odjeću, obuću, predmete domaćinstva (za kuhinje i kupatila), opremu za ribolov, opremu za skijanje, automobilsku opremu, proizvode od papira i drugu robu široke potrošnje.
Regionalni centar Mostar bilježi 68.246 pošiljki vrijednih preko 4 miliona KM. Najčešće su vrijednosti paketa bile ispod 100 eura. Najveća vrijednost pojedinačne pošiljke bila je 305,85 KM. Riječ je o pošiljci koja nije zadovoljila predmetno oslobađanje te je ista vraćena nazad pošiljaocu. Građani su uglavnom poručivali tekstilne proizvode, obuću, igračke, stvari za domaćinstvo, alat, opremu za mobilne telefone, nakit i ostali modni dodaci, elektronika i drugo …
Dugoročne posljedice mogle biti ozbiljne. Naime, osim što ovi strani trgovci ne plaćaju sve potrebne namete, što daje nerealnu konkurentsku prednost, veliki dio novca odlazi iz domaće ekonomije.
Najveći problemi koje donosi poslovanje platforme poput TEMU-a za tržište BiH jesu upravo u tome što ona zaobilazi carinske i porezne regulative, čime domaći trgovci nisu u ravnopravnom položaju. Također, subvencioniranje poštarine, posebice od kineske države, omogućava TEMU-u da transportira robu po niskim troškovima, dok domaći trgovci nemaju istu privilegiju.
Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović za Vijesti.ba ističe da je “ključno razmotriti ekonomske mjere zaštite domaćeg tržišta”.
Hasanović navodi da je, osim analize poslovanja TEMU-a u BiH, važno donijeti konkretne mjere koje će omogućiti domaćim trgovcima da se natječu s ovim platformama.
Prema njegovim riječima, potrebno je poduzeti korake kao što su pojačana carinska kontrola i usklađivanje carinskih stopa sa evropskim standardima, što bi omogućilo pravedniji sistem za domaće trgovce. Također, Hasanović predlaže uvođenje regulacija za digitalne platforme poput TEMU-a, obaveznu registraciju tih platformi, ali i zabranu oglašavanja onih koje ne posluju u skladu sa zakonima BiH.
“Bez jasnih regulatornih okvira za platforme poput TEMU-a, domaći trgovci će nastaviti imati nelojalnu konkurenciju, zbog čega je važno i dalje raditi na poticanju domaće e-trgovine kroz subvencije i olakšice za naše trgovce”, zaključio je Hasanović za Vijesti.
Sada treba vidjeti da li će domaći zastupnici, ministri i drugi nadležni koji iz poreza domaćih privrednika primaju plate, uraditi nešto po pitanju direktnog nanošenja štete domaćoj privredi.