U digitalnom vremenu u kojem granice rada sve više gube značenje, ideja da se iz vlastitog doma, iz jednog manjeg ili čak većeg grada u Bosni i Hercegovini, radi za klijente širom svijeta više nije luksuz – to je postalo svakodnevnica za sve veći broj ljudi.
No, i dalje se postavlja ključno pitanje: Može li se u BiH živjeti isključivo od online posla?
Odgovor je – da, ali nije jednostavan.
Online rad obuhvata širok spektar poslova koji se mogu obavljati putem interneta, uključujući freelance angažmane, vođenje vlastitog e-commerce biznisa, kreiranje digitalnog sadržaja, online edukaciju i druge oblike digitalnog preduzetništva. Freelanceri najčešće koriste platforme poput Upwork, Fiverr, Toptal i Freelancer, gdje nude svoje usluge klijentima širom svijeta.
Online rad podrazumijeva različite djelatnosti koje se mogu obavljati putem interneta, a najčešće su:
– Freelance poslovi (pisanje, dizajn, programiranje, marketing)
– E-commerce (prodaja proizvoda ili usluga online)
– Kreiranje sadržaja i influenserstvo na društvenim mrežama (YouTube, Instagram, TikTok)
– Online edukacija i konsultantske usluge
Kako raste broj samostalnih profesionalaca koji posluju online, freelancing se sve više nameće kao održiv model zapošljavanja i izvor prihoda – u ovom tekstu donosimo presjek ključnih informacija o toj praksi.
Koliko se zaista može zaraditi?
Zarada od online poslova varira u zavisnosti od vještina, iskustva i angažmana. Prema podacima sa platforme Upwork, satnice za različite pozicije su sljedeće:
– Administrativni asistenti: 10–20 USD: (cca) 17,27 – 34,54 KM
– SEO stručnjaci: 20–50 USD: (cca) 34,54 – 86,35 KM
– Copywriteri: 20–50 USD: (cca) 34,54 – 86,35 KM
– Grafički dizajneri: 20–70 USD: (cca) 34,54 – 120,89 KM
– Web developeri: 30–150 USD: (cca) 51,81 – 259,05 KM
Iskusni freelanceri iz BiH, posebno u IT sektoru, mogu ostvariti mjesečne prihode od preko 3.000 KM, a neki čak i do 9.600 USD (16.77O KM) u zavisnosti od broja sati i projekata na kojima rade. Čak i uz samo 20 radnih sati sedmično, neki freelanceri u BiH dostižu ili premašuju lokalnu prosječnu platu, što online rad čini privlačnim izborom za mnoge mlade, roditelje, povratnike, pa čak i one koji žele dodatni prihod uz stalan posao.
Zakonske obaveze i porezi
U FBiH, freelanceri su dužni prijaviti svoj prihod putem obrasca za porez na dohodak, koji se predaje lokalnim poreznim organima. U poreznu osnovicu ulazi ukupan prihod ostvaren od freelancing poslova, bez obzira na to da li je prihod ostvaren unutar BiH ili iz inostranstva. U Republici Srpskoj, freelanceri prijavljuju svoj prihod poreznim vlastima putem obrasca za prijavu poreza na dohodak. Freelanceri u RS su također dužni prijaviti sav prihod, bilo da dolazi od domaćih ili stranih klijenata. U Distriktu Brčko, freelanceri su obavezni podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak. Postupak je sličan kao u FBiH i RS, te se odnosi na sve vrste prihoda koje freelancer ostvaruje.
Porezna uprava FBiH je u 2025. godini pojačala inspekcijske nadzore, što je rezultiralo značajnim brojem izrečenih kazni. Na primjer, u periodu od 11. do 17. januara 2025. godine, izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 1.310.600 KM. Preporučuje se svim fizičkim licima koja ostvaruju prihode, uključujući freelancere i one koji rade online, da redovno podnose porezne prijave i izmiruju svoje obaveze kako bi izbjegli potencijalne kazne.
Raditi isključivo online iz BiH je moguće i može biti vrlo isplativo, posebno za one sa traženim vještinama u digitalnom sektoru. Međutim, uspjeh u ovom načinu rada zahtijeva posvećenost, kontinuirano usavršavanje, disciplinu i odgovornost prema zakonskim obavezama. Za one koji su spremni uložiti trud i prilagoditi se dinamičnom online tržištu, freelancing i drugi oblici online rada mogu pružiti ne samo finansijsku stabilnost, već i profesionalno ispunjenje.