Potrošačke cijene u Kini pale su četvrti mjesec zaredom u maju. Čini se da mjere poticaja nisu dovoljne za poticanje domaće potrošnje, a ratovi cijena u automobilskom sektoru dodatno pojačavaju pritisak na pad. Indeks potrošačkih cijena pao je za 0,1% u odnosu na prethodnu godinu, prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku objavljenim u ponedjeljak, u usporedbi s Reutersovom medijanom procjene pada od 0,2%.
Indeks potrošačkih cijena pao je u negativno područje u februaru, pavši za 0,7% u odnosu na prethodnu godinu, i nastavio je bilježiti međugodišnji pad od 0,1% u martu, aprilu, a sada i u maju. Međutim, temeljna inflacija isključujući cijene hrane i energije, porasla je za 0,6% u svibnju – najviše od januara ove godine, prema Wind Informationu. Odvojeno, deflacija cijena na fabričkim mjestima ili proizvođačkih cijena u zemlji produbila se. Pala je za 3,3% u odnosu na prethodnu godinu u svibnju, što označava najveći pad od jula 2023. i oštriji pad u usporedbi s procjenama analitičara o padu od 3,2%, prema podacima LSEG-a.
Veleprodajne cijene ostale su u deflacijskom području od oktobra 2022., piše CNBC. Osim uporno slabe potrošačke potražnje, žestoki rat cijena u automobilskoj industriji održao je cijene niskima, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist u Pinpoint asset managementu. Kineski kreatori politike pozvali su automobilsku industriju da zaustavi brutalne ratove cijena, koji su naštetili profitabilnosti i učinkovitosti poduzeća, uzrokujući pad cijena.
„Rat cijena u automobilskom sektoru još je jedan znak žestoke konkurencije koja snižava cijene“, rekao je Zhang, dodajući da pad cijena nekretnina također doprinosi pritisku na smanjenje potrošačkih cijena.
„Kina se na kraju mora osloniti na domaću potražnju kako bi se borila protiv deflacije“, dodao je Zhang.
Tvorničke cijene za firmeza rudarstvo ugljena te vađenje nafte i plina zabilježile su najveći pad cijena. Pale su za 18,2% odnosno 17,3% u odnosu na prošlu godinu, pokazali su službeni podaci. Glavni statističar NBS-a Lijuan Dong naglasio je potrebu za „snažnijim i ciljanim mjerama poticaja za poticanje potrošnje“.
Dana 7. maja, kineski vodeći finansijski regulatori pokrenuli su niz političkih koraka usmjerenih na jačanje gospodarstva zemlje pogođenog carinama. Kineska središnja banka smanjila je ključne kamatne stope za 10 baznih bodova na povijesno niske razine i smanjila stopu obvezne rezerve, koja određuje količinu gotovine koju banke moraju držati u rezervama, za 50 baznih bodova.
Američki predsjednik Donald Trump povećao je carine na kinesku robu na 145%, što je potaknulo Peking da uzvrati carinama i drugim restriktivnim mjerama, poput kontrole izvoza ključnih minerala.
Gospodarstvo je 12. maja doživjelo olakšanje nakon što su SAD i Kina postigli preliminarni sporazum u Ženevi u Švicarskoj koji je doveo do toga da obje strane ukinu većinu carina. Washington je smanjio svoje carine na kinesku robu na 51,1%, dok je Peking smanjio poreze na američki uvoz na 32,6%, prema podacima think tanka Peterson Institute for International Economics, što je objema stranama omogućilo pregovore o širem sporazumu.
Kako se privremeno trgovinsko primirje sa SAD-om činilo nestabilnim, tržišta prate hoće li Peking uvesti daljnje monetarno popuštanje kako bi potaknuo ekonomiju.