Od nedjelje se Bliski istok tetura od eskalacije rata do krhkog primirja. Izgleda da primirje traje, a ono što je američki predsjednik Donald Trump nazvao “12-dnevnim ratom” između Izraela i Irana čini se da je završen – zasad. U međuvremenu, Trump, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i iranski čelnici tvrde da je do pauze u sukobu došlo pod njihovim uvjetima.
Dakle, šta je istina? Šta je Izrael postigao? Je li Iran uspio odbraniti svoja strateška postrojenja? I je li primirje put do mira?
Kako su se događaji odvijali?
Kasno u subotu navečer, na izraelski zahtjev, Sjedinjene Američke Države su se uključile u izraelsko-iranski rat napadima na iranska nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu, “potpuno ih uništivši”, prema Trumpovim riječima. U ponedjeljak je Iran uzvratio udarac ispalivši rakete na najveću američku zračnu bazu na Bliskom istoku, Al Udeid u Kataru.
Izgledalo je kao da se Bliskom istoku sprema širi i duži rat.
Ali u roku od nekoliko sati, Trump je na svojoj platformi društvenih medija Truth Social objavio: “Izrael i Iran su se u potpunosti složili da će doći do … PRIMIRJA.”
Trump je to nazvao “Dvanaestodnevnim ratom… koji je mogao trajati godinama i uništiti Bliski istok”.
Četiri sata nakon što je primirje trebalo stupiti na snagu, Izrael je izveo napad na Iran kao odmazdu za, kako je rekao, dva balistička projektila koja su ušla u njegov zračni prostor, lansirana iz Irana. Oba su presretnuta. Izraelska odmazda uništila je radarsku stanicu u blizini Teherana.
Trump je bio bijesan. “Veoma sam nezadovoljan što se Izrael jutros raspucao”, rekao je novinarima.
“Imamo dvije zemlje koje se bore tako žestoko i tako dugo da ne znaju što j*** rade.”
Iran je rekao da nije ispalio te rakete. Do 11:30 GMT (13:30 sati po centralnoevropskom vremenu) primirje je ponovno stupilo na snagu. Trump je razgovarao s Netanyahuom.
“IZRAEL neće napasti Iran. Svi avioni će se okrenuti i krenuti kući, dok će Iranu uputiti prijateljsko ‘mahanje avionom’. Niko neće biti povrijeđen, primirje je na snazi!”, napisao je Trump na Truth Socialu.
Šta je Izrael postigao?
Izrael odavno tvrdi da je Iran njegova najveća egzistencijalna prijetnja, ali nikada prije nije napao teheranska nuklearna postrojenja. Dana 13. juna prešao je tu crvenu liniju bombardirajući površinske instalacije postrojenja za obogaćivanje goriva u Natanzu i nuklearno-tehnološkog kompleksa u Isfahanu. Iran je uzvratio lansiranjem dronova i raketa na Izrael.
Izrael je ranije gađao nuklearne instalacije u Siriji i Iraku, ali je sada dokazao da može izvesti složenu misiju i mnogo dalje. Također je istrpio međunarodne optužbe da njegova misija nije bila legalna. Izrael tvrdi da se radilo o preventivnoj samoodbrani, ali ne slažu se svi da Iran razvija nuklearnu bombu ili da je planirao da je odmah upotrijebi protiv Izraela.
“Razgovaram sa svjetskim vođama i oni su vrlo impresionirani našom odlučnošću i postignućima naših snaga”, rekao je Netanyahu 18. juna.
Konačno, Izrael je dokazao da može uvjeriti SAD da uđe u ograničenu bliskoistočnu ofanzivu koju je započeo. U prethodnim ratovima 1967. i 1973. godine, Sjedinjene Američke Države su pružile materijalnu podršku Izraelu kada je napadnut, ali mu nisu pomogle direktnim operativnim sudjelovanjem.
Netanyahu je zahvalio Trumpu što “stoji uz nas”.
Operacija Uzdižući lav protiv Irana izvedena je nakon sukoba koje je Izrael vodio protiv iranskih regionalnih saveznika – Husa u Jemenu, Hamasa u Gazi i Hezbollaha u Libanu. Hamas i Hezbollah su oslabljeni u posljednje dvije godine.
Je li Iran uspio da odbrani svoj nuklearni program?
Izrael je uspio da značajno ošteti površinske ciljeve u Iranu, a SAD tvrdi da je uništio podzemna nuklearna postrojenja. No, iako satelitske fotografije pokazuju da su njihovi projektili pogodili cilj, ne postoji nezavisna potvrda koja bi potvrdila šta je uništeno. Za to će biti potrebne inspekcije na licu mjesta.
“U ovom trenutku niko – uključujući IAEA – nije u mogućnosti da u potpunosti procijeni podzemnu štetu u Fordowu”, rekao je u ponedjeljak Rafael Grossi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, tijela Ujedinjenih naroda za nadzor nuklearne energije, nakon američkih napada.
“S obzirom na korišteni eksplozivni teret i ekstremnu osjetljivost centrifuga na vibracije, očekuje se da je nastala vrlo značajna šteta”, rekao je.
Također je nepoznato gdje se nalazi 400 kilograma visoko obogaćenog uranija za koji IAEA tvrdi da ga Iran sada posjeduje.
Mohammad Eslami, čelnik iranske Organizacije za atomsku energiju, sugerirao je da će nuklearni program iz ovog izaći neoštećen.
“Pripreme za oporavak već su bile predviđene, a naš je plan da se spriječi bilo kakav prekid proizvodnje ili usluga”, rekao je u utorak u izjavi koju je prenijela poluslužbena novinska agencija Mehr.
U međuvremenu i dalje je prisutna zbrka u vezi izvora dva balistička projektila koji su pogodili Izrael u utorak ujutro, tri i po sata nakon početka primirja. Iranska vlada službeno je negirala da je lansirala projektile.
Pa ko je to učinio? I jesu li ispaljeni slučajno – poput iranskog projektila koji je 2021. slučajno srušio ukrajinski putnički avion, ubivši 176 ljudi?
Koliko je vjerovatan još jedan napad na Iran?
Ono o čemu su se Izrael i Iran dogovorili jest prekid vatre. Nisu sklopili mir. Što se tiče iranskog nuklearnog programa, stručnjaci kažu da postoje – općenito govoreći – dva moguća buduća puta. Obnovljene inspekcije UN-a iranskih nuklearnih postrojenja i novi sporazum s Iranom, koji bi možda ličio na Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (JCPOA) bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame iz 2015, mogli bi pomoći Teheranu da ublaži globalni pritisak na svoj program, iako je Trump taj koji se povukao iz JCPOA-e, a ne Iran.
Tu evropske sile mogu odigrati ulogu. Tri od njih, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, sastale su se 20. juna s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, zajedno s šeficom vanjske politike Evropske unije, Kajom Kallas, u nastojanju da izbjegnu američke napade. Taj pokušaj nije uspio, ali iako EU ne može sama natjerati Iran na kompromis, može djelovati kao protuteža američko-izraelskoj čvrstoj sili.
“Iran će pokušati da diplomatski uključi Evropljane predlažući pojačani nadzor i preuzimanjem obaveza u sklopu svog nuklearnog programa”, rekao je za Al Jazeeru Ioannis Kotoulas, vanjski predavač geopolitike na Univerzitetu u Atini.
“SAD bi mogao prihvatiti mirnodopski nuklearni program – [američki državni sekretar Marco] Rubio je to već rekao. Izgledno je da SAD neće pokušati da prisili na promjenu režima”, rekao je.
“Evropa je sada jedini izlaz za Iran. Rusija je nepouzdana.”
No Izrael je već ranije pokušao da uništi bilo kakav nuklearni sporazum između Zapada i Irana i malo je vjerovatno da ćete prihvatiti novi sporazum.
I hoće li Iran uopće biti otvoren za kompromis nakon što su se Sjedinjene Američke Države povukle iz prethodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom, zatim promijenile stavove tokom nedavnih pregovora i konačno se pridružile Izraelu u bombardiranju iranskih nuklearnih postrojenja dok su trebali pregovarati o sporazumu?
“To zaista ovisi o dinamici unutar zemlje i o tome kako se formulira bilo kakvo povlačenje stavova, ali već je bilo poziva aktivista unutar zemlje na prekid obogaćivanja uranija”, rekao je za Al Jazeeru Ali Ansari, profesor iranske historije na Univerzitetu St Andrews.
Zasad se čini da Iran nije popustljiv kada su u pitanju napori za ostvarivanje njegovog nuklearnog programa. U ponedjeljak je odbor za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta odobrio zakon kojim se zalaže za potpunu obustavu saradnje Teherana s IAEA-om ako bude odobren na plenarnoj sjednici. U međuvremenu je Trump u utorak na društvenim mrežama naglasio da neće dopustiti nastavak iranskog nuklearnog programa. Ako ta temeljna napetost ostane netaknuta, još jedan krug udara i protuudara koji će uvući SAD mogao bi biti samo pitanje vremena.
(John Psaropoulos, Al Jazeera)