Vijeće ministara BiH usvojio je danas Strategiju integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini i Akcioni plan za njeno sprovođenje za period do 2029. godine, čime se integrisano upravljanje granicom harmonizuje sa pravnom tekovinom EU.
Strategija je usvojena na prijedlog Ministarstva bezbjednosti.
Donošenjem ove strategije i pratećeg akcionog plana, BiH nastavlja da razvija i usklađuje vlastiti koncept sa novim evropskim konceptom integrisanog upravljanja granicom s ciljem učinkovitog nadzora granica, te jačanja međuagencijske saradnje unutar BiH, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Novi koncept Strategije doprinijeće jačanju partnerstva, stabilnosti i privrednog prosperiteta BiH, te ojačati saradnju sa zemljama u regionu, uz bolju koordinaciju i saradnju svih relevantnih službi i agencija uključenih u nadzor i kontrole granice.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto informisala je Savjet ministara da je na regionalnom samitu o Planu rasta u Skoplju, na kojem su učestvovala sa liderima zemalja regiona i visokim zvaničnicima EU, postignut visok stepen saglasnosti za rješavanje problema profesionalnih vozača na području EU i čekanja na granici.
“Funkcionalno rješenje biće zasnovano na realnom vremenu ulaska i izlaska profesionalnih vozača, što će otkloniti probleme i omogućiti stabilno odvijanje međunarodnog drumskog prevoza”, navodi se u saopštenju.
Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojio Plan aktivnosti protivminskog djelovanja u BiH za 2025. i 2026. godinu i Plan razminiranja u BiH za 2025. godinu.
Komisija za razminiranje u BiH i Centar za uklanjanje mina dostaviće plan aktivnosti protivminskog djelovanja Komitetu za implementaciju obveza po Konvenciji o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prenosa protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju, a putem Implementacijske jedinice Ženevskog centra.
Plan razminiranja u BiH za 2025. godinu prati Lista prioriteta za razminiranje Republike Srpske i Federacije BiH.
Na sjednici je potvrđeno da dodjeljivanje kredita Evropske investicione banke finansijskim institucijama spada u okvir Okvirnog sporazuma između BiH i ove banke, kojim se regulišu aktivnosti Banke u BiH.
Evropska investiciona banka dodjeljuje kredite finansijskim institucijama zemalja zapadnog Balkana za osiguranje povoljnijeg kreditiranja malih i srednjih preduzeća i povećanje njihove konkurentnosti primjenom zelenih i inovativnih investicija do iznosa 170.000.000 evra.
“Ovaj zaključak nije u vezi sa zaduživanjem niti davanjem bilo kakvih garancija BiH”, navodi se u saopštenju.
EVIDENTIRANO 2.085 ILEGALNIH MIGRANATA, NAJVIŠE IZ TURSKE I AVGANISTANA
U BiH je u prva tri mjeseca ove godine evidentirano 2.085 ileglanih migranata, navodi se u Informaciji koju je usvojio Savjet ministara.
U Informaciju o stanju u oblasti migracija navodi se da je 675 lica zatečeno u nezakonitom prelasku granice ili pokušaju da to učine, od kojih je najviše bilo iz Turske 76, a zatim iz Avganistana 74.
Među ovim licima bilo je 69 osoba iz Egipta, 63 iz Sirije, te 46 iz Bangladeša, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Prema Informaciji, čiji je predlagač Ministarstva bezbjednosti, broj evidentiranih ileglanih migranata u prvom kvartalu ove godine manji je za 68 odsto nego u istom periodu prošle godine, kada ih je bilo 6.544.
RAST DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA
Savjet ministara usvojio je danas analizu direktnih stranih ulaganja u BiH za 2023. i prošlu godinu sa uporednim prikazom sa zemljama regiona, prema kojoj su direktna strana ulaganja u 2023. iznosila 1,8956 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 24,9 odsto, s najvećim godišnjim iznosom od 2007. godine.
Zemlje EU su u 2023. godini investirale u BiH 968 miliona KM ili 51,1 odsto od iznosa, a pojedinačno gledano najviše su investirale Rusija 376,3 miliona KM, Srbija 355,6 miliona KM i Holandija 237,7 miliona KM, dok su više od 100 miliona KM ulaganja imale – Njemačka 204,9 miliona KM, Hrvatska 187,2 miliona KM, Slovenija 173,3 miliona KM i Velika Britanija 149 miliona KM, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja sa procijenjenim zadržanim zaradama u prvom polugodištu prošle godine iznosila su 955,9 miliona KM.