Ukrajini će sljedeće godine trebati najmanje 120 milijardi dolara za obrambene troškove, izjavio je u utorak ukrajinski ministar obrane Denis Šmihal, donedavni premijer. Teku pregovori s EU da bi se osiguralo 60 milijardi, a nova premijerka Julija Sviridenko najavljuje da će se obratiti MMF-u radi osiguravanja fiskalnih potreba. “Ako se u osnovnom scenariju pretpostavi da će se rat nastaviti i sljedeće godine, vrlo je vjerojatno da ćemo tijekom posjeta u kolovozu imati novi program MMF-a”, rekla je ukrajinska premijerka agenciji Bloomberg, dodajući da će se raspravljati o “ekonomskim i vojnim scenarijima da bi se utvrdilo bi li novi program bio razuman i koji bi mogli biti parametri”.
Borba protiv korupcije ili politizacija
Sviridenko se obvezala riješiti sva neriješena pitanja, uključujući mjere protiv korupcije, u okviru trenutačnog programa i takozvanog Instrumenta za Ukrajinu, financijske pomoći Europske unije, do kraja godine. Dok je premijerka u ponedjeljak razgovarala s novinarima agencije objavljeno je da su ukrajinske sigurnosne službe uhitile dužnosnike Agencije za borbu protiv korupcije u zemlji (NABU) i provele desetke pretresa u akciji za koju je NABU rekao da je otišla predaleko i efektivno zaustavila cijelu njezinu misiju.
Jedan od uhićenih optužen je da je ruski špijun, drugi zbog sumnje na poslovne veze s Rusijom, a ostali su imali veze sa zabranjenom strankom odbjeglog ukrajinskog političara Fedira Hristenka. Na operaciju je pala sjena politizacije jer su antikorupcijski aktivisti uznemireni otkako je Vitalij Šabunin, vodeći u toj zajednici, ranije ovog mjeseca optužen za prevaru i izbjegavanje vojne službe. Šabunin i njegovi pristaše te su optužbe predstavili kao politički motiviranu odmazdu ureda predsjednika Volodimira Zelenskog zbog razotkrivanja korumpiranih dužnosnika.
Ukrajinska premijerka u razgovoru za Bloomberg iznijela je interesantnu ideju: “Jaka smo nacija – vjerujem da smo jedan od najboljih primjera jedinstvenog bojišta za testiranje tehnologija na svijetu.” Potvrdila je time Reutersovu vijest od 17. srpnja da će Ukrajina stranim tvrtkama koje proizvode oružje dopustiti testiranje najnovijih proizvoda na frontu u ratu protiv ruske invazije. Izvor vijesti je ukrajinska tvrtka za ulaganje i nabavu oružja Brave1.
Prema shemi “testiraj u Ukrajini”, tvrtke bi slale svoje proizvode i pružale online obuku korištenja, a zatim čekale da ukrajinske snage isprobaju oružje i pošalju izvještaje. Artem Moroz, čelnik odjela za odnose s ulagačima tvrtke, potvrdio je velik interes kompanija. Ako se ideja ostvari, bit će interesantno vidjeti hoće li i kako na to Moskva odgovoriti, osobito ako se neka od oružja upotrijebe na “pravom” ruskom teritoriju, dakle ne u ukrajinskim oblastima koje je anektirala. Kremlj je ranije prijetio da bi u takvim slučajevima interesi zemlje iz kojih je došlo oružje postali legitimna meta u Ukrajini.
U ratu važnu ulogu igraju strategija, taktika, modeli naoružanja, Sun Tzuova “sav rat je obmana”, ali ključna je uloga novca, bez kojeg se ne mogu voditi operacije, uz potrebnu ekonomsku podršku pozadine koja treba osiguravati život civila i njihov rad. Rusija dio napada fokusira upravo na razbijanje privrednog zaleđa, što cilja i slabljenje morala. Kijev je u osjetljivom položaju. Rusija se, zahvaljujući prodaji nafte i plina pa i ispod tržišnih cijena, održava, ali pomaljaju se nevolje, inflacija ne popušta, središnja banka drži kamate visokima, 20 posto, privreda tvrdi da je time guši. Kina će pomoći na sve načine, ali samo uz zaradu Pekinga; neće bacati novac u ruski ratni stroj.
Na istočnoj bojišnici nešto novo
Situacija na bojišnici je nepromijenjena, ruske snage ostvaruju napredak, spor, ali stalan, Ukrajinska pravda javlja o ulasku u Pokrovsk, važno čvorište, uz nastavak napada na oblast Sumi. Ruska agencija TASS objavljuje da će se novi pregovori Moskve i Kijeva održati 24. srpnja, u četvrtak, u Turskoj, mogu se produljiti i na petak, a izaslanstva bi trebala doći dan ranije. Vladimir Medinski, zagovornik ruske povijesti koji negira postojanje drugih, vodit će tim s nekoliko niže pozicioniranih dužnosnika. Rustem Umerov, koji više nije ministar obrane, nego tajnik Ukrajinskog vijeća sigurnosti, bit će s druge strane. Obojica se dobro poznaju, bili su na dva dosadašnja kruga sastanaka, 16. svibnja i 2. lipnja. Zelenski je definirao kratak dnevni red, povratak ratnih zarobljenika i djece koju je Rusija otela te pripreme za sastanak lidera. Na potonjoj točki ne treba očekivati ikakve pomake jer Putin ne kani, osim pod izuzetno snažnim pritiskom, sjesti za stol sa Zelenskim.
Na drugom susretu dvije su strane izmijenile memorandume s prijedlozima koji bi vodili primirju koje je Kijev postavio prioritetom, a to je i temeljni američki zahtjev. Ruski dokument može se opisati ultimatumom jer traži da se Ukrajina odrekne teritorija, prihvati neutralnost, ograniči vojsku i omogući djelovanje Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Kremlj je tražio i da Kijev organizira izbore sto dana nakon ukidanja izvanrednog stanja.