Iako je najavljivano da će carine na robu koja se uvozi u SAD, u skladu sa novom trgovinskom politikom te zemlje, biti primjenjivane od danas,predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je da će najkasnije za sedam dana zvanično stupiti na snagu.Ekonomisti se slažu da će se uvođenje carina od SAD-a na robu iz cijelog svijeta značajno odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost pogođenih zemalja. BiH nije izuzetak.Najviše će biti pogođena namjenska industrija.
Carine za robu uvezenu u SAD iz BiH iznosiće 30 odsto nakon što za sedam dana zvanično stupe na snagu. Najviše će to osjetiti izvozno orjentisana namjenska industrija s obzirom na to da najveći obim izvoza iz BiH u SAD imaju upravo kompanije iz tog sektora. Do sada je ta roba carinjena po stopi od 12 odsto.
SLAVIŠA ĆERANIĆ, Vanjskotrgovinska komora BiH
“Preko 60 odsto našeg izvoza u SAD se odnosi na namjensku industriju.To su oružje, municija, granate i ostali proizvodi namjenske industrije. I oni će biti najviše pogođeni.Bilo je nekih inicijativa da se napravi sporazum sa SAD-om.Nažalost one nisu za sada urodile plodom. Ali to je već stvar nekih drugih odnosa u BiH”.
BiH nema veliki obim razmjene sa SAD-om i ona čini oko 1 odsto od ukupne razmjene sa svijetom no do sada smo bilježili pozitivan trgovinski bilans.Ukupan izvoz u SAD u prošloj godini iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila oko 190 miliona KM.
GORAN RAČIĆ, predsjednik Privredne komore RS
“Ono što je činjenica da onaj dio proizvoda koji izvozimo će imati problem sa konkurentnošću na američkom tržištu jer će biti skuplji za 30 odsto.Ono što ja očekujem da će nadležne institucije BiH u nekom zajedničkom dijalogu sa predstavnicima američke Vlade da uspiju da izdejstvuju povoljniju carinsku stopu za BiH”.
IGOR GAVRAN, ekonomski analitičar
“Efekti su prije svega negativni jer je stopa ranije bila puno niža tako da to može dovesti i do negativnih efekata na bh. privredu i na bh. izvoznike, ali je to može se reći umjereni negativni uticaj, nešto što bi uz pomoć EU svojim kompanijama i onda nastavak njihovih kupovina naše robe moglo da te negativne efekte svede na uslovno rečeno prihvatljiv nivo”.
Probleme u poslovanju pored namjenske, mogle bi imati i i drvna i metalska industrija, smatra naš sagovornik, ali i domaća preduzeća koja rade za evropska koja gotove proizvode izvoze na američko tržište.
ZORAN PAVLOVIĆ, ekonomista
“Ono što je sigurno da ćemo doći u pitanje prvo da li ćemo moći nastaviti prodavati po istim cijenama ili ćemo morati cijene da snizimo, a to znači manje profita, zarade, i pitanje da li ćemo moći proizvesti po te pare.Našim izvoznicima će teško pasti i privrednicima i radnicima. Mislim da bi se moralo na neki način intervenisati iz budžeta”.
Od zemalja regiona SAD je višu stopu od BiH propisao jedino Srbiji 35 odsto.Makedoniji je sa 33 snižena na 15 odsto, Crna Gora i Albanija će uvozne carine plaćati 10 odsto, dok se na Sloveniju i Hrvatsku odnosi stopa propisana Evropskoj uniji od 15 odsto.