Iako su proteklih godina u Doboj stizala ulaganja iz domaćih i međunarodnih izvora s ciljem poboljšanja upravljanja otpadom, stanje na terenu ostalo je gotovo nepromijenjeno. Građani i dalje ne razdvajaju smeće, a lokalno komunalno preduzeće zatvorilo je Centar za razdvajanje otpada, u koji je uloženo više od milion maraka. Postavljeni kontejneri za plastiku, papir i staklo danas su jednaki običnim metalnim kontejnerima, jer se u sve njih baca pomiješani otpad.
Iako su kontejneri za selektivno odlaganje nabavljeni zahvaljujući angažmanu domaćih firmi, ustanova i međunarodnih organizacija, rezultati su izostali. Građani priznaju da ne razdvajaju otpad jer im se, kako kažu, “ne isplati” ili zato što ne vjeruju da to ima smisla kad sve završi na istom mjestu. Stanimir Drljić, koji živi u Austriji, naglašava kako je tamo sistem precizno uređen i kako se svaki otpad strogo odvaja, dok se u Doboju sve baca zajedno. Jasna Bujaković smatra da građani ne obraćaju pažnju i da im je jednostavnije sve baciti u jedan kontejner. Dario Mikolčić, pak, ukazuje i na propuste komunalnog preduzeća, ističući da bi trebalo omogućiti više punktova za selektivno odlaganje i dodatne kontejnere za krupni otpad.
U međuvremenu je ugašen i Centar za razdvajanje otpada, otvoren uoči lokalnih izbora 2012. godine, u koji su Grad Doboj i komunalno preduzeće uložili više od milion maraka. Danas tog postrojenja nema. Mašine su zamijenjene, prostor je preusmjeren na profitabilnije poslove poput obrade metala. Zlatko Žakula iz dobojskog „Progresa“ kaže da su morali odustati jer iz miješanog otpada nije bilo moguće izvući ekonomsku korist, a dodatna ulaganja bez podrške iz budžeta nisu bila održiva.
Dok mašine za sortiranje danas stoje vani bez namjene, a umjesto njih u zatvorenom prostoru sada rade uređaji za obradu metala, građanima se i dalje poručuje da su oni krivi za neuspio sistem. Ipak, mnogi uopće nemaju gdje da odlože reciklažni otpad jer u njihovim naseljima nedostaje potrebna infrastruktura. Bez ozbiljnog plana, podrške i edukacije, upravljanje otpadom u Doboju ostaje neriješena priča, u kojoj su najveći gubitnici i novac i okoliš.