Ukupni stočni fond u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je oko dva miliona grla, pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. U odnosu na prethodnu godinu, broj svih vrsta stoke – osim koza – zabilježio je blagi rast.
Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772.
Broj muznih krava iznosio je 177.120, što je pad od 1% u odnosu na 2023. godinu. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka smanjena je za 5% i iznosila je 605 miliona litara. Najveći pad bilježi kravlje mlijeko, dok su količine ovčijeg i kozjeg mlijeka ostale nepromijenjene.
Federacija BiH proizvela je 313,7 miliona litara, Republika Srpska 285 miliona, a Brčko Distrikt 6,2 miliona litara. Tek 40–45% sirovog kravljeg mlijeka otkupljuju mljekare, dok ostatak završava u preradi na gazdinstvima ili na pijacama.
U domaćim klaonicama zaklano je 76.110 svinja, 63.718 ovaca i 38.616 goveda. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaklanih ovaca manji je za 24%, svinja za 18%, a goveda za 4%, što je dovelo do pada ukupne proizvodnje svježeg mesa za 11%.
Vrijednost izvoza mesa iz BiH iznosila je 20 miliona KM, dok je uvoz dostigao 266 miliona KM. Na pad domaće proizvodnje, posebno svinjskog mesa, značajno je utjecala afrička svinjska kuga, koja je smanjila stočni fond i povećala cijene prasadi i tovnih svinja, prenosi Crna Hronika.