Ljetna turistička sezona bliži se kraju, a u Turističkoj zajednici Hercegovačko-neretvanskog kantona (TZ HNK) su optimistični kada je riječ o ovogodišnjim rezultatima. Direktor TZ HNK Anđelko Maslać za Radio Konjic je izjavio da je regija cijele Hercegovine ove godine pokazala da ima snažan potencijal i da iz godine u godinu privlači sve više posjetilaca.
“Ono što Hercegovinu razlikuje od tipičnih priobalnih destinacija je možda dužina glavne sezone, lijepo vrijeme, pristupačni ljudi, dobri domaćini. Iz godine u godinu bilježimo lagani rast što se tiče turista iz Bosne i Hercegovine, a tako i onih inostranih, koji se redovno vraćaju, jer osjećaju neku ljubav prema cijeloj regiji Hercegovine”, rekao je Maslać.
“Što se tiče ove ljetne prave sezone to ide sve svojim putem i mislim da bi ovo čak mogla biti možda i najuspješnija sezona na našem području u posljednje vrijeme, ali o tome ćemo govoriti na samom kraju godine.”

Statistički pokazatelji o broju posjeta još nisu poznati
Problem predstavlja nedostatak integrisanog sistema registracije posjetilaca, navodi Maslać.
“Moram kazati da taj sistem uspostavljamo nekako. Osim ove kantonalne, imamo osnovane turističke zajednice u Mostaru, Čitluku, Neumu i Ravnom, a prije tri godine je vraćena mogućnost osnivanja turističkih zajednica na lokalnom nivou. Sada svi nekako upiremo da uspostavimo jedan sistem koji će baš doslovno pratiti svako kretanje turista, da znamo odakle dolaze, koliko ostaju i koje su im preferencije posjete Hercegovini. Nažalost, do sada nekako i nismo imali pravu statistiku, jer imamo puno i “sive zone”. Puno je ljudi koji su izdavali smještaj, a nisu prijavljivali goste na naš program “Prijava.ba”, koji sada ponovo zaživljava. Ono što mi imamo nisu sto posto tačni podaci, ali mi moramo raditi statistike i prema njima se odnositi na onaj način koji imamo.”
Turisti na područje Hercegovine dolaze iz svih dijelova svijeta ?
“Prednjače turisti iz susjednih zemalja, Hrvatske i Srbije, no, značajnije ipak dolaze turisti iz Turske, Poljske, Francuske, Italije i Slovenije, kao i iz drugih zemalja Srednje i Zapadne Evrope. Mogu slobodno kazati da nas ohrabruje činjenica da je slika posjetilaca dosta raznolika. U zadnje vrijeme imamo i turista koji dolaze iz udaljenih krajeva svijeta. Ja se nadam da tome pridonosi i TZ HNK, jer redovno nastupamo na našim domaćim sajmovim turizma, te regionalnim i svjetskim, gdje prezentiramo turističku ponudu naših općina i gradova potencijalnijim turistima”, navodi Maslać.
Regija Hercegovina je jedna velika turistička destinacija.
“Imamo tri “žarišta”, to su Mostar, Neum i Međugorje, ali isto da naglasim da i ostale naše općine i gradovi poput Konjica, Čapljine, Jablanice, Stoca i Ravnog nimalo ne zaostaju iza ovih vodećih. Njihov je napredak vidljiv jer i oni sve više ulažu u turizam i privlače goste. Konjic se profilirao kao centar za avanturistički turizam zahvaljujući Neretvi i okolnim planinama (outdoor turizam), Čapljina je sve posjećenija zbog Parka prirode Hutovo blato, Trebižata i Počitelja, Jablanica privlači ljubitelje prirode, planinarenja, Stolac je bogat kulturno-historijskom baštinom, dok Ravno sve više otkriva svoj potencijal kroz ponudu vinskog turizma i nezaobilazne špilje Vjetrenica.”
Cestovna i vazdušna povezanost za unapređenje turizma
“Vjerujem da je to i do naše bolje cestovne povezanosti, ali na kraju krajeva, i bolje vazdušne povezanosti, jer znamo da u zadnje vrijeme Aerodrom Mostar bilježi sve više letova i dolazaka stranih gostiju. Čini mi se da predviđaju preko 80 hiljada dolazaka ove godine, što i nije mali broj, kao usporedba, samo par godina iza su imali samo par hiljada. Mislim da neki planirani, kontinuiran rast svih ovih segmenata lagano doprinosi i boljoj posjećenosti turista našoj regiji”, navodi direktor TZ HNK Anđelko Maslać.
Turizam je jedna od najbrže rastućih privrednih grana u svijetu. Cijela regija Hercegovina ima resurse koji se mogu unaprijediti.
“Mnoge novine koje se provode u ovoj oblasti na našem području otvaraju mogućnost da ćemo u godinama pred nama, moći parirati evropskim turističkim regijama”, naveo je Maslać.