Zahjev ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk od SAD-a izazvao je veliku pažnju međunarodne zajednice. Tokom sastanka na marginama Generalne skupštine UN u New Yorku, Zelenski je istakao koliko su ove rakete ključne za odbranu Ukrajine.
Ova inicijativa dolazi nakon američkog napada na iranske nuklearne objekte u junu 2025., kada je podmornica ispalila 30 preciznih Tomahawk raketa, uništivši važne ciljeve u Iranu. Operacija je pokazala smrtonosnu efikasnost ovih raketa s dometom do 2.500 kilometara i sposobnošću probijanja čak i dobro utvrđenih bunkera.
Za razliku od prethodne administracije Džoa Bajdena, nova Trumpova administracija pokazuje veću spremnost da odobri isporuku Tomahawka Ukrajini, uz moguće finansiranje evropskih zemalja kroz NATO. To bi Ukrajini omogućilo izvođenje napada duboko na ruskom teritoriju, na vojna skladišta i komandna središta.
Kremlj je oštro reagirao, upozoravajući da bi takva isporuka predstavljala eskalaciju sukoba i potencijalni uvod u rat sa oružjem za masovno uništenje. Ipak, SAD su potvrdile da će Ukrajini pružiti obavještajne podatke za napade dugog dometa, što dodatno podiže tenzije.
Analitičari smatraju da bi isporuka Tomahawka značajno povećala ukrajinski domet napada, ali istovremeno upozoravaju da je riječ više o pregovaračkom potezu nego o neposrednoj prijetnji Rusiji, koja je već prilagodila svoje pozicije prethodnim zapadnim isporukama.
Dok Zelenski vjeruje da će novo oružje natjerati Putina na pregovore, Trumpova administracija balansira između podrške Ukrajini i rizika od daljeg sukoba.