Havana negira direktnu umešanost u rat u Ukrajini, ali analitičari smatraju da regrutacija velikog broja kubanskih boraca ne bi bila moguća bez prešutnog odobrenja vlasti.
Prema izvještajima američkog State Departmenta, na strani Rusije u sukobu u Ukrajini bori se između hiljadu i pet hiljada Kubanaca. Rusija je nedavno ratificirala novi sporazum o vojnoj saradnji sa Kubom, što dodatno jača veze između dvije države. Sporazum je potpisan u martu 2025. godine i predviđa razvoj vojne saradnje i pravnu osnovu za njeno jačanje.
Sjedinjene Američke Države su pokrenule diplomatsku kampanju u Ujedinjenim nacijama s ciljem da izoliraju Kubu, pozivajući saveznike da ne podrže godišnju rezoluciju kojom se traži ukidanje američkog embarga. Administracija Donalda Trumpa tvrdi da je Kuba saveznica Moskve i da dozvoljava svojim građanima da učestvuju u ruskim vojnim operacijama.
Prema povjerljivim informacijama State Departmenta, Kuba je nakon Sjeverne Koreje najveći dobavljač stranih boraca za rusku stranu u Ukrajini. Američki diplomati su uputili svoje predstavnike širom svijeta da lobiraju za smanjenje broja zemalja koje podržavaju ukidanje embarga, navodeći da čak i suzdržanost ili odsutnost glasanja može biti korisna.
Rezolucija protiv američkog embarga, koja se donosi od 1992. godine, tradicionalno dobiva široku podršku — u posljednjem glasanju za nju je bilo 187 država, dok su protiv bili samo SAD i Izrael.
Washington insistira da ekonomska kriza na Kubi nije posljedica sankcija, već „korupcije i nesposobnosti“ kubanske vlasti. Također optužuje Kubu za korištenje UN-a kao platforme za samoponižavanje i traži da „demokratski saveznici“ ne podrže režim u Havani.
U istoj depeši se navodi i bliska povezanost Kube sa Venezuelom, koju SAD optužuju za destabilizaciju regiona i podrivanje demokratije u zapadnoj hemisferi.
Američki diplomati su dobili zadatak da uoči glasanja 8. oktobra pozovu saveznike da se suzdrže ili glasaju protiv rezolucije koja bi ukinula embargo.
Podsjetimo, američki embargo na Kubu uveden je 1959. godine, nakon revolucije Fidela Castra. Kubu danas muči teška ekonomska kriza sa nestašicama, infrastrukturnim problemima i visokom inflacijom, za šta vlasti u Havani krive sankcije iz Washingtona.