Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu, očekivano je odnijela pobjedu u devet od deset općina s većinski srpskim stanovništvom. Prema preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIK), u općini Klokot Srpska lista osvojila je 41,6 posto glasova, pa će odluka o izboru gradonačelnika ondje biti donesena u drugom krugu, piše Deutsche Welle.
Predsjednik Srpske liste Zlatan Elek proglasio je uvjerljivu pobjedu, a poseban naglasak stavio je na četiri općine na sjeveru. „Ono što je najvažnije za nas jest da su četiri općine na sjeveru vraćene onima kojima pripadaju – našim građanima, koji su danas rekli kemijskom olovkom i svojim glasom da je Srpska lista sjeverno od Ibra odnijela uvjerljivu pobjedu“, rekao je Elek na konferenciji za medije.
Srpskoj listi na pobjedi u općinama s većinski srpskim stanovništvom čestitao je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
„Stranka je, poslije naše države, poslije naše Srbije, uvijek najvažnija. Ponosan sam na vas, na vašu borbu, na narod na Kosovu i Metohiji. Iako su nas otpisivali, uspjeli smo izboriti se. Ne mogu ukinuti srpsko ime i prezime i nikada neće“, rekao je Vučić u telefonskom razgovoru sa stožerom Srpske liste u Sjevernoj Mitrovici, nakon čega je uslijedilo uobičajeno skandiranje „Aco Srbine“.
Tri godine kasnije
U lokalne se skupštine predstavnici Srba vraćaju nakon bojkota lokalnih izbora u travnju 2023. godine. Tome je prethodio izlazak Srba iz kosovskih institucija u studenom 2022., čime je, za kosovske Srbe, započela možda i najveća institucionalna i politička kriza. U međuvremenu je vlada Albina Kurtija provela niz radikalnih mjera, uvelike otežavajući život Srbima na Kosovu. Sada će se predstavnici Srpske liste suočiti sa znatno izmijenjenim okolnostima u odnosu na razdoblje kada su posljednji put sjedili u općinskim klupama.
Prema riječima Aleksandra Šljuke iz NVO Nova društvena inicijativa (NDI), nakon izbora uslijedit će „proces obnove lokalnih institucija koje će pokušati ponovno uspostaviti funkcionalnu vezu sa zajednicom“. To se odnosi na zaustavljanje prakse donošenja odluka koje su izravno pogađale lokalnu srpsku zajednicu – poput uklanjanja obilježja, murala i promjene naziva ulica – ali i na kadrovske promjene u lokalnim administracijama.
„Može se očekivati i pokušaj poništavanja ili izmjene određenih odluka. Međutim, imajući u vidu aktualnu institucionalnu blokadu na središnjoj razini, koju stara garnitura iskorištava kako bi ostala na vlasti, kao protutežu spomenutim naporima treba očekivati određeni otpor odlukama lokalnih vlasti“, navodi Šljuka za DW.
Očekuje se tvrda kohabitacija
Donošenje odluka na lokalnoj razini, ali i cjelokupna atmosfera na sjeveru, ističe on, ovisit će o načinu suradnje dviju razina vlasti. Upravo „kvazi-kohabitacija između lokalne i središnje razine vlasti može postati izvor konfrontacija“, koje, smatra, ne moraju nužno biti nasilne.
„Konfrontacije će se sigurno manifestirati u institucionalnoj areni – kroz opstrukcije, osporavanja nadležnosti i provođenje mjera koje će ograničavati autonomiju lokalnih samouprava, osobito na sjeveru. Očekivano je da će se središnja vlast truditi zadržati kontrolu i minimizirati učinke povratka legitimnih srpskih predstavnika, dok će nove općine biti pod stalnim nadzorom i pritiskom.“
Iako opasnost od ozbiljnijih vaninstitucionalnih tenzija „trenutačno djeluje manje vjerojatna“, sugovornik DW-a ne isključuje tu mogućnost. U tome, kaže, posebnu važnost ima pozicioniranje Beograda i Prištine. „Ako ostane represivna politika centra i pasivan pristup Beograda, kosovske Srbe očekuje teško razdoblje“, ocjenjuje politolog Aleksandar Šljuka.
Potencijal za normalizaciju odnosa
S druge strane, Besa Luža, politička analitičarka i profesorica na Sveučilištu u Prištini, u povratku Srba na čelo općina na sjeveru vidi potencijal za normalizaciju odnosa, a ne za sukobe i tenzije. Ističe kako je „dobro što su građani srpske nacionalnosti, odnosno Srpska lista i Vučić, očito shvatili da ne mogu imati utjecaj ako ne sudjeluju u političkom životu i institucijama na sjeveru“, te dodaje da se nada suradnji lokalnih vlasti sa središnjim institucijama.“
„Očekujem normalizaciju odnosa, jer su sa scene uklonjeni elementi koji su poticali sukobe – osim ako Vučićeva politika ne nastavi biti isključivo usmjerena na opstrukciju“, naglašava Luža i dodaje:
„Obični građani taoci su Vučićeve politike i imaju vrlo malo prostora za djelovanje. No nakon formiranja kosovske vlade ili novih izbora možda se pojave nove okolnosti koje će otvoriti više prostora za dijalog i suradnju.“
Kurtijeva stranka u problemima
Izbori u općinama južno od Ibra bili su znatno neizvjesniji. Dužnosnici u 17 od 38 općina bit će izabrani u sljedećem izbornom krugu – među njima i u Prištini te Južnoj Mitrovici. U drugom krugu izbora Pokret Samoopredjeljenje, stranka kosovskog premijera Albina Kurtija, suočit će se s oporbenim strankama u 12 lokalnih samouprava. Kad je riječ o glasovima za vijećnike u lokalnim skupštinama, SIK je najavio da će oni biti prebrojeni tijekom današnjeg dana te da se rezultati mogu očekivati tijekom tjedna, piše Deutsche Welle.