Fojničanin Zdravko Cvjetković privodi kraju berbu kasnog krompira, zasađenog na površini od desetak duluma, a urod je, kaže, zbog suše gotovo prepolovljen. Krompir koji je u Fojnici tradicionalna poljoprivredna kultura i koji je početkom godine dobio zaštićenu oznaku geografskog porijekla od državne Agencije za sigurnost hrane, među proizvođačima dominanatan je proizvod. Međutim, samo rijetki poput Zdravka imaju ugovoren plasman jer je tržište preplavljeno uvoznim krompirom, koji po kvalitetu nije ni blizu ovome uzgojenom ispod Vranice.
Među nekoliko desetina hektara poljoprivredne površine na kojoj se u općini Fojnica tradicionalno sadi krompir, koji se zbog posebnih agroekoloških uvjeta izdvaja po kvalitetu i ukusu, je i parcela, na kojoj Zdravko Cvjetković sa članovima porodice i prijateljima nastoji okončati ovogodišnju berbu. Kaže, ove je godine krompir zasadio na površini od 25 duluma, međutim, suša je umanjila urod.
„Podbacio je rod barem u 50%, eto, ranog sam izvukao možda 15-16 tona, on je bolje dao prinos zato što sam ga zalijevao – iz rijeke sam pumpe imao, da sam bogdo i ovaj drugi, sve se nadao kiši, na kraju je nije bilo“, govori on.
Za razliku od većine proizvođača krompira u Fojnici porodica Cvjetković ima osiguran plasman. U proizvodnji koriste stajnjak, poštuju plodored, a zemljište redovno šalju na analizu. Kažu, možda je bolje što je urod manji, jer je tako i manje brige da ubrani krompir stigne do kupca. Sve više Fojničana uključuje se u proizvodnju krompira, posebno nakon dobijanja zaštićene oznake geografskog porijekla. Međutim, zbog uvoza mnogi strahuju za plasman.
„Nema to neke sad zarade da se čovjek može obogatiti preko noći, to nema ni govora, najlakše je posijati i uraditi, samo je problem plasman ljudima“, objašnjava Zdravko Cvjetković.
„Sve u svemu, kakvi smo ljudi, dobro nam je Bog dao, dobro je, ima, suša učinila svoje, ima i krompira dosta, Bogu hvala“, kaže Ana Cvjetković.
I dok je iščekivanje kiše umjesto navodnjavanja umanjilo urod kasnog krompira, kukuruz bjelac, koji su zasijali na pola hektara, nikada nije bio bolji. Bit će, kaže Zdravko, uz hranu domaćim životinjama kukuruza i za mljevene u vodenici, za pure, koja je uz krompir u Fojnici, ali i srednjoj Bosni othranila generacije.